PULA  Rovinjski glazbenik Domagoj Terzić začetnik je i organizator rovinjskog festivala barokne glazbe BaRoMus, a osim toga, redovito i koncertira. Bio je to povod da porazgovaramo s njime o tom značajnom festivalu i o njegovoj koncertnoj djelatnosti.

   Idejni ste začetnik BaRoMus festivala koji se već deset godina održava u Rovinju. Krizi unatoč, i dalje svake godine na festival dovodite prestižne izvođače. Kako to uspijevate?

   – Zasigurno nije slučajnost činjenica da se BaRoMus festival u svojih deset godina postojanja uspio pozicionirati u sam vrh sličnih programa ozbiljne glazbe u Hrvatskoj, a prepoznat je kao respektabilan projekt i izvan granica zemlje. Festival je sadržajno rastao postupno i planski, a moj je izbor od početka bio ići korak po korak i od temelja graditi respektabilnost manifestacije zazirući od prosječnosti.

   To se pokazalo dobrim izborom, a BaRoMus je iz godine u godinu, potvrđujući svoju kvalitetu, postajao kulturna i društvena činjenica, što je bio i moj cilj. Magična formula ne postoji, a povjerenje privatnih i institucionalnih subjekata stjecano je upornim i mukotrpnim radom, entuzijazmom, vjerom u uspjeh i neodustajanjem i u najtežim trenucima nerazumijevanja.

   Glazba starih majstora

  Imate posebno izražen afinitet za glazbu iz razdoblja baroka. Odakle se rodila ta ljubav?

   – Točno, BaRoMus festival je i nastao kao manifestacija koja se bavi glazbom starih majstora. Radi se o vrlo bogatom razdoblju glazbene povijesti zapadnog dijela svijeta koji je kao takav neizostavan dio i naše glazbene povijesti. Naime, postoji čitav niz široj publici nedovoljno poznatih i prilično zanemarenih ranobaroknih skladatelja koji su djelovali u našim krajevima, a koji su vrijedni izvođenja. Osim toga, upravo je Rovinjac Francesco Spongia zvani Usper bio istaknuti ranobarokni kompozitor nezanemarive vrijednosti, pa smatram da valorizacija njegovog opusa zaslužuje pažnju zbog svoje kvalitete i činjenice da ga možemo smatrati našim skladateljem.

   Tijekom ovih deset godina na BaRoMusu je izveden određen broj njegovih djela i nekolicina modernih praizvedbi skladbi iz njegova opusa. Jedan od takvih programa bio je »La compagnia de’cantori di Francesco Spongia« u izvedbi poznatih sastava »Gambe di Legno Consort« i ansambla »Bandantica la pifarescha« ostvaren 2008. godine. Tonski je zabilježen djelić Spongina opusa.

Veza sa suvremenošću

Koliko se promijenila sama manifestacija od početaka?

   – BaRoMus je nastao kao festival barokne glazbe i do danas je u jednom svom dijelu ostao vjeran tome, no želim istaknuti da BaRomus gradi glazbene mostove između barokne glazbe i drugih žanrova – po čemu je jedinstven u širem okruženju. Osim autentičnog baroka koji je i dalje važan segment festivala, BaRoMusovo djelovanje okrenuto je i k vlastitim produkcijama, prema narudžbi i premijernim izvedbama skladbi suvremenih skladatelja.

   Odlazeći iz tradicije u suvremenost, od današnjih skladatelja tražim da napišu djela koja će u nekom od svojih segmenata (sadržajno, formalno ili estetski) biti vezana uz barok. U ovih su deset godina na BaRoMusu su među ostalima, praizvedena djela Krešimira Seletkovića, Frane Đurovića, Mirele Ivičević, Federica Bonettija Amendole i mnogih drugih suvremenih skladatelja.   

   Treći segment BaRoMus festivala danas su i premijere u našoj produkciji. To su većinom višegodišnji projekti koji nastaju u BaRoMusovoj radionici ideja i često su nakon premijernih rovinjskih izvedbi uspješno reproducirani u većim sredinama tijekom raznih koncertnih sezona.

   Jedna od takvih brojnih suradnji je ona s pijanistom Matijom Dedićem koji je za BaRoMus tijekom godina održao više premijernih nastupa kojima kroz vlastiti jazz izričaj propitkuje opus J. S. Bacha. Ove je godine npr. na BaRoMusu premijerno nastupio trio Karamazov – Milošev – Bošnjak i X-Arte ensemble u čijem sastavu nastupaju istaknuti solisti poput Monike Leskovar, Srđana Krstića, Danija Bošnjaka…

   Nemoguće je ne prisjetiti se i tri premijerna nastupa danas globalno poznatog violončelista Stjepana Hausera i zajednički projekt vezan uz izvođenje integralnog Bachovog opusa za solo violončelo.

   Međutim, neovisno radi li se o baroknoj glazbi, crossoveru, suvremenoj glazbi, rušenju tabua ili ne, najvažnije od svega je inzistiranje na programima najviše umjetničke razine. To publika zna prepoznati čemu svjedoči odlična posjećenost koncerata i dokazuje se da klasična glazba u Rovinju ima svoju publiku.

   Planovi za budućnost glede ove manifestacije?

   – Specifičnost BaRoMus Festivala je i dvostruka uloga manifestacije koja je vezana uz teritorij i koju posjećuje velik broj domaće publike, ali i manifestacije koja iz godine u godinu značajno oplemenjuje kulturnu ponudu Rovinja i Istarske županije. Upravo iz navedenih razloga programe BaRoMus festivala moguće je promatrati i kao veliku dodatnu vrijednost same turističke destinacije. Kao što sam već ranije dao naslutiti – BaRoMus igra na duge staze, ali radi korak po korak.