iStock
povezane vijesti
Znanstvenici koji proučavaju stanje drveća na Zemlji izdali su ozbiljno upozorenje čovječanstvu – čak trećina svih poznatih vrsta drveća nalazi se na rubu izumiranja, što predstavlja prijetnju ne samo šumama, već i cijelim ekosustavima diljem planeta.
Prema izvješću “State of the World’s Trees” iz 2021. godine, ugroženo je oko 17.500 vrsta drveća – više nego dvostruko više nego što je ukupno ugroženih sisavaca, ptica, vodozemaca i gmazova zajedno. Neke vrste su toliko rijetke da postoji samo jedan poznati primjerak, poput palme Hyophorbe amaricaulis na Mauricijusu.
Gubitak drveća ima dalekosežne posljedice za gospodarstvo, prehranu i opstanak milijuna ljudi. Drveće je izvor većine svjetskog voća, orašastih plodova i lijekova, a u zemljama u razvoju, 880 milijuna ljudi ovisi o drvu za ogrjev, dok 1,6 milijardi ljudi živi unutar 5 kilometara od šume.
Drveće godišnje doprinosi globalnom gospodarstvu s oko 1,3 bilijuna dolara, ali unatoč tome, svake godine uništavamo milijarde stabala zbog širenja poljoprivrede i urbanizacije.
Drveće nije samo pojedinačna biljka – svako stablo je ekosustav za sebe, dom brojnim biljkama, gljivama, bakterijama i životinjama. Polovica svih svjetskih biljaka i životinja ovisi o staništima bogatim drvećem. Gubitak samo jedne vrste može izazvati domino-efekt i dovesti do izumiranja brojnih drugih organizama koji ovise o njoj.
Od 1970. godine, vrste koje ovise o šumama smanjile su se za oko 53%, a sve više šuma pokazuje znakove stresa. Drveće je ključno i za regulaciju klime: skladišti više od polovice svjetskog ugljičnog dioksida i tri četvrtine dostupne slatke vode, čisti zrak i potiče padaline.
“Pokazujemo da raznolike šume skladište više ugljika nego monokulture. To vrijedi i za mnoge druge ekološke funkcije, pružanje staništa, stabilizaciju tla, otpornost na štetnike i bolesti, otpornost na oluje i nepovoljne vremenske uvjete. Gubitkom raznolikosti drveća, izgubit ćemo i raznolikost svih drugih organizama”, upozorava biologinja Malin Rivers.
