iStock
povezane vijesti
Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell u SAD-u otkrili su da laboratorijski miševi koji su dosad živjeli u standardnim kavezima potpuno mijenjaju svoje ponašanje nakon što ih se pusti u veći prostor nalik prirodnom okolišu. Nakon samo tjedan dana provedenog „u divljini“, razina njihove anksioznosti vratila se na razinu tipičnu za miševe u prirodi, objavili su znanstvenici.
Uobičajene laboratorijske metode mjerenja anksioznosti kod miševa uključuju tzv. povišeni križni labirint — uređaj s dvije sigurne, zatvorene ruke i dvije otvorene ruke bez zaštite. Miševi koji osjećaju strah obično brzo napuste otvorene ruke i zadrže se u zatvorenim prostorima, što znanstvenici smatraju pokazateljem anksioznog ponašanja.
U eksperimentu su 44 laboratorijska miša puštena iz svojih standardnih kaveza u veliki vanjski prostor gdje su mogli kopati, trčati, penjati se, osjećati različite vremenske uvjete, sami tražiti hranu i doživjeti niz novih iskustava. Nakon tjedan dana vraćeni su u povišeni labirint.
Rezultati su bili iznenađujući. Miševi koji su proveli tjedan dana u ovom „prirodnijem“ okolišu više nisu pokazivali uobičajene znakove straha u labirintu. Istraživanje je pokazalo i da su se njihove reakcije gotovo potpuno vratile na „normalnu“ razinu, kao da su prvi put u tom testu.
Ovaj efekt se pojavio i kod miševa koji su bili uzgajani u laboratoriju od rođenja i kod onih čija je anksioznost već bila razvijena.
Istraživači smatraju da ovo otkriće otvara važne pitanja o tome kako se anksioznost oblikuje — ne samo kod životinja, nego i kod ljudi. Uza uske i ograničene uvjete života, poput klasičnih laboratorijskih kaveza, miševi mogu razviti „naučene“ strahove koji zapravo nisu urođeni, nego proizvod okoliša.
Prema neurobiologu Michaelu Sheehanu, iskustva s različitim situacijama i okruženjima pomažu životinjama da bolje procijene što je zaista opasno, a što nije — dok ograničeni život može pretjerano pojačati strahove.
