Pet do 12

Znanstvenici objavili nevjerojatne brojke o količini otopljenog leda na Zemlji u posljednjih 30 godina

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Širom Arktika primjetno je da je razina pokrivenosti mora ledom tijekom ljeta niža nego ikad, odnosno prošla je godina druga najgora po površini mora pokrivenoj ledom u posljednjih 40 godina



Led na Zemlji otapa se brže negoli sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, što je posljedica klimatskih promjena koje sve više dižu globalnu temperaturu. Ovaj zabrinjavajući zaključak nameće se iz najnovijeg istraživanja.


U brojkama, nevjerojatnih 28 trilijuna (ili da broj zvuči još strašnije 28 tisuća milijardi), metričkih tona leda otopilo se u svjetskim morima, na ledenim pokrovima i ledenjacima od sredine 90-ih naovamo. Ono što posebno zabrinjava je ubrzavanje tog procesa. Stopa brzine otapanja na godišnjoj razini je veća za 57 posto sada nego prije tridesetak godina, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Leeds u Engleskoj u istraživanju objavljenom danas u časopisu The Cryosphere.


Izračunali su da je količina otopljenog leda na Antartici, Grenlandu i planinskim ledenjacima dodala dovoljno vode u sistem da se razina svjetskih mora podigla za 3,5 cm. Došli su do još jednog izračuna koji bi nas morao zabrinuti, od sveukupnog otapanja leda 22 posto otpada na gorske ledenjake. Problem je u tome što planinski ledenjaci čine samo 1 posto kopnenog leda.




„I dok je situacija jasna za one koji ovise o pitkoj vodi iz ledenjaka ili onima koje morski led čuva od priobalnih oluja, topljenje leda počinje zadobivati pažnju onih daleko od takvih krajeva. Ljudi postaju svjesni bez obzira koliko daleko bili od leda da će njegovo topljenje imati pogubnih posljedica na sve nas“ – prenosi Reuters izjavu glaciologa Thomasa Slatera, koautora istraživanja.


Širom Arktika primjetno je da je razina pokrivenosti mora ledom tijekom ljeta niža nego ikad, odnosno prošla je godina druga najgora po površini mora pokrivenoj ledom u posljednjih 40 godina otkad se to mjeri egzaktnim satelitskim snimkama. To dovodi do takozvane „arktičke amplifikacije“ fenomena u kojem otvoreno tamno more apsorbira sunčevu toplinu i podiže temperaturu zraka u tim područjima. Tamo gdje ima leda, zagrijavanja nema jer se sunčeve zrake odbijaju nazad u atmosferu.


Svjetska temperatura porasla je za oko 1,1 stupanj Celzija od industrijske revolucije, ali na Arktiku stope rasta temperature su mnogo više, točnije dvostruke u posljednjih 30 godina u odnosu na globalni prosjek.


Koristeći satelitske podatke i snimke u razdoblju od 1994. do 2017. znanstvenici su otkrili veliko odstupanje od prosjeka u topljenju leda u posljednjih nekoliko godina. U 90-ima smo gubili oko 0,8 trilijuna metričkih tona leda godišnje, u posljednjih nekoliko godina taj je prosjek skočio na 1,2 trilijuna tona.