iStock
povezane vijesti
Tradicionalno se starenje doživljava kao postupan, gotovo neprimjetan proces. Međutim, nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Stanford ukazuje na nešto drugo – ljudsko tijelo doživljava nagla pojačanja starenja u točno određenim životnim dobima.
Znanstvenici su pratili 108 odraslih sudionika, uzimajući na stotine bioloških uzoraka (uključujući RNA, proteine i mikrobiome) tijekom nekoliko godina, što je stvorilo više od 246 milijardi podataka za analizu. Ovi opsežni podaci omogućili su im da identificiraju obrasce koji se ne bi vidjeli promatranjem samo vanjskih simptoma starenja.
Prva faza ubrzanih molekularnih promjena javlja se prosječno oko 44. godine života. U ovom razdoblju dolazi do izraženijih promjena u molekulama povezanima s metabolizmom masti i kofeina, funkcijom kože i mišića i kardiovaskularnim zdravljem.
Iako bi se moglo pomisliti da su ovi skokovi posljedica menopauze kod žena, istraživači ističu da slične obrasce pokazuju i muškarci, sugerirajući da su promjene univerzalne.
Drugi val promjena dolazi oko 60. godine i obuhvaća molekule povezane s metabolizmom ugljikohidrata, imunološkom regulacijom, funkcijom bubrega i srca i zdravljem kože i mišića.
Ova faza može biti povezana s većim rizicima za kronične bolesti i općenitim padom fizičke otpornosti.
Iako su rezultati dobiveni na relativno malom uzorku ispitanika, otkriće da starenje nije ravnomjerno, već dolazi u „skokovima“, ima potencijalna značenja za medicinu i javno zdravlje.
Bolja personalizacija preventivnih mjera – rana primjena zdravih navika prije ovih skokova mogao bi odgoditi pojavu bolesti.
