Zemlja ubrzava vrtnju oko svoje osi i neki dan, točnije 29. srpnja zabilježen je najkraći dan ikad. Iza ove pomalo apokaliptične rečenice ipak stoje umirujuće brojke. Naime, 29. srpnja jest bio kraći od prosječnog dana od 24 sata, odnosno 86,400 sekundi, ali tek za 1,59 milisekunde.

Ovaj podatak za zgodnu vijest o najkraćem danu objavio je znanstvenik Leonid Zotov danas putem CBS Newsa.

„Od 2016. Zemlja je počela ubrzavati. Ove godine se rotira brže nego 2021. i 2020. godine.” – rekao je Zotov, koji radi na Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov i nedavno je objavio studiju o tome što bi moglo uzrokovati promjene u rotaciji Zemlje.

On i njegovi kolege nisu potpuno sigurni u uzrok ovog „ubrzanja“, ali vjeruju da bi fluktuaciju brzine mogle uzrokovati Zemljine plime i oseke.

Ako se trend nastavi, atomsko vrijeme – univerzalni način na koji se vrijeme mjeri na Zemlji – možda će se morati promijeniti. Neki znanstvenici predlažu uvođenje negativne prijestupne sekunde.

Za razliku od prijestupnih godina, koje imaju dodatni dan, negativna prijestupna sekunda značila bi da sat preskače jednu sekundu.

Iako se to ne čini kao velika stvar ili djeluje kao pitanje dogovora ili konvencije, čini se da u visokotehnološki razvijenom globalnom selu nije baš tako. Naime, neki od inženjera upoznatih s ovom tematikom smatraju da bi negativna prijestupna sekunda mogla imati devastirajuće efekte u tehnološkom sektoru.

Pozitivne prijestupne sekunde mogle bi uzrokovati vremenski skok, što bi rezultiralo padom IT programa ili čak oštećenjem podataka, negativna prijestupna sekunda izazvala bi još gore efekte.

“Utjecaj negativne prijestupne sekunde nikada nije testiran u velikom opsegu; mogao bi imati razoran učinak na softver koji se oslanja na mjerače vremena ili planere. U svakom slučaju, svaka prijestupna sekunda bila bi veliki izvor nevolje za ljude koji upravljaju hardverskom infrastrukturom.” – zapisali su inženjeri tvrtke Meta Oleg Obleukhov i Ahmad Byagowi.