Novo istraživanje otkrilo je biološki trag koji bi mogao objasniti zašto neki ljudi dožive duboku starost. Analiza krvi pokazala je da stogodišnjaci imaju jedinstven skup od 37 proteina povezanih sa sporijim procesima starenja.

Znanstvenici su u studiji usporedili uzorke krvi tri skupine ljudi – odraslih u dobi od 30 do 60 godina, starijih osoba između 80 i 90 godina te stogodišnjaka starijih od 100 godina. Ukupno su analizirali više od 700 različitih proteina povezanih s upalama i kardiovaskularnim zdravljem.

Profil 37 proteina

Rezultati su pokazali da profil 37 proteina kod stogodišnjaka više nalikuje onome kod mlađih ljudi nego kod tipičnih osamdesetogodišnjaka. Prema autorima istraživanja, to sugerira da ti ljudi ne izbjegavaju starenje u potpunosti, ali da se određeni biološki procesi odvijaju znatno sporije.

Otkriveni proteini povezani su s nekoliko važnih funkcija u organizmu. Neki sudjeluju u regulaciji metabolizma i ravnoteže šećera u krvi, dok drugi pomažu u uklanjanju oštećenih proteina koji su povezani s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.

Dio proteina uključen je i u proces apoptoze, odnosno programirane smrti stanica koja pomaže spriječiti razvoj tumora. Osim toga, određeni proteini održavaju strukturu tzv. izvanstaničnog matriksa, mreže kolagena i drugih tvari koje osiguravaju stabilnost tkiva i organa.

Oksidativni stres

Zanimljivo je da su znanstvenici posebno istaknuli pet proteina povezanih s oksidativnim stresom – procesom koji nastaje kada se u tijelu nakupljaju slobodni radikali i koji ubrzava starenje te razvoj kroničnih bolesti.

Jedno od iznenađenja studije bilo je da stogodišnjaci imaju niže razine određenih antioksidativnih proteina nego tipična starija populacija. Na prvi pogled to djeluje nelogično, no znanstvenici smatraju da to zapravo znači da njihova tijela proizvode manje slobodnih radikala, pa im je potrebna i manja obrana.

Drugim riječima, njihovi organizmi možda funkcioniraju učinkovitije i stvaraju manje metaboličkog “stresa”.

Iako genetika ima određeni utjecaj, znanstvenici procjenjuju da genetski faktori čine oko 25 posto dugovječnosti, dok velik dio ovisi o načinu života.

To uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu fizičku aktivnost i društvenu povezanost – čimbenike koji pomažu održati zdrav metabolizam i stabilan imunološki sustav.