Prema znanstvenoj analizi utemeljenoj na 30 godina praćenja satelitskih podataka i podacima stručnjaka sa terena, utvrđeno je da se prirodnom regeneracijom obnovilo gotovo 59 milijuna hektara šume od 2000. godine, što otprilike odgovora površini Francuske.  Ovo je važan podatak s obzirom da je opće poznato da nam šume štite atmosferu od emisija CO2, odnosno da ga apsorbiraju.

U ovom slučaju, stručnjaci su izračunali da je ova ogromna površina novih šuma dovoljna za pohranu ekvivalenta od 5,9 gigatona CO2, što je više od godišnjih emisija CO2 u SAD-u kao drugog najvećeg zagađivača atmosfere stakleničkim plinovima na svijetu. Prva je, dakako, Kina s emisijom od 10 gigatona CO2 godišnje.

Ovo istraživanje provela je i objavila organizacija pod nazivom Trillion Trees koja je nastala suradnjom poznatih udruženja za očuvanje prirode, Svjetskog fonda za prirodu (WWF), BirdLife International i Wildlife Conservation Society. Zanimljivo je to da su fokusirani na strategiju da se šume što manje planski sade, da forsiraju pasivne tehnike obnove kao što je čišćenje invazivne vegetacije, ograđivanje novih šuma, a u najviše slučajeva zagovaraju metodu da se ne čini ništa nego pusti prirodi da sama odradi posao. Taj pristup smatraju ispravnim jer je prirodna obnova za dvije trećine jeftinija pod planskog sađenja, dovodi do veće bio raznolikosti drveća i životinjskog svijeta u šumama.

Uz istraživanje Trillion Trees je objavila i svjetsku kartu žarišta regeneracije šuma na kojoj se vide neki prilično iznenađujući rezultati. Recimo, najveća područja obnovljenih šuma u Europi bilježe Grčka, Bjelorusija i Ukrajina, te Švedska. I dok su u švedskom slučaju nove šume uglavnom posljedica planskog pošumljavanja, one u istočnoj Europi i Grčkoj su rezultat depopulacije ruralnih krajeva, zapuštanja poljoprivredne proizvodnje i posljedičnog smanjenja potreba domaćinstava za drvom na tim područjima.

Od ostatka svijeta za istaknuti je žarišnu točku u Brazilu. I dok se Amazona bjesomučno i dalje krči da bi se napravilo prostora za plantaže soje i ostalu poljoprivrednu proizvodnju, uz atlantsku brazilsku obalu južno od Rio de Janeira izraslo je ponovno 4,2 milijuna hektara nove šume što približno odgovara veličini jedne Nizozemske.

Loša je vijest što se sječa šuma u svijetu i dalje odvija u alarmantnim razmjerima. Prema podacima UN-a, u posljednjih 30 godina svijet je izgubio čak 420 milijuna hektara šuma. Mala je utjeha što je godišnji tempo sječe i krčenja šuma ipak usporen u posljednjih pet godina. Dok je 90-ih u prosjeku godišnje nestajalo 16 milijuna hektara šume godišnje, od 2015. do prošle godine taj je godišnji prosjek pao na 10 milijuna.