Alfa-gal sindrom

Sve je više alergija na crveno meso uzrokovanih ubodom krpelja

P. N.

Krpelj / Foto Twitter

Krpelj / Foto Twitter

Čovjek je napao stanište krpelja, dok su se teritoriji na kojima ti nametnici mogu živjeti proširili zbog klimatskih promjena



 


Je li moguće postati alergičan na crveno meso nakon uboda krpelja? Odgovor je da. Alfa-gal sindrom (AGS) uzrokovan je proizvodnjom specifičnog IgE (imunoglobulina E) za disaharid galaktoza-α-1,3-galaktoza (alfa-gal), šećer koji se nalazi u staničnim membranama mnogih sisavaca, ali ne i kod ljudi, piše Il Corriere della Sera.


Nije jasno što određuje proizvodnju imunoglobulina E  i posljedične alergijske reakcije na hranu koju je tijelo prethodno toleriralo, ali u većini slučajeva simptomima prethodi ubod krpelja. AGS, koji se očituje preosjetljivošću na konzumiranje crvenog mesa, ali i lijekova koji sadrže alfa-gal (na primjer cetuksimab), uzrokovan je ugrizom specifičnih krpelja: Amblyomma americanum (prisutan u SAD-u), Ixodes scapularis (također u SAD-u), Ixodes holocyclus (Australija), Ixodes ricinus (Europa) i Ixodes nipponiensis (Azija).


 





Broj slučajeva raste


Prema studiji Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu u SAD-u, objavljenoj u časopisu PLOS Climate, broj slučajeva alfa-gal sindroma mogao bi biti u porastu u Sjedinjenim Državama, ali i drugdje, zbog promjene divljeg staništa. Istraživači su analizirali podatke 462 pacijenta s AGS-om i modele temeljene na čimbenicima okoliša kako bi procijenili je li rizik od AGS-a povezan s promjenama staništa u Sjevernoj Karolini, Južnoj Karolini i Virginiji. U SAD-u je broj slučajeva porastao s 24 u 2009. na više od 34 tisuće u 2019., ali bolest je prisutna u cijelom svijetu.


Istraživanje provedeno u Italiji pokazalo je da je u toj zemlji zabilježeno 49 slučajeva AGS-a, većinom na sjeveru te zemlje, s 9 slučajeva alergije na lijek cetuksimab i 40 slučajeva alergije na crveno meso. Većina pacijenata prijavila je reakcije nakon konzumiranja govedine (75%), a 22,5% oboljelih nakon uzimanja druge hrane (mlijeko, želatina, slatkiši, kolači).


“Promjene u korištenju zemljišta, poput smanjenja šumskih površina i urbanizacije, povezane su s povećanim rizikom od bolesti koje prenose krpelji”, objašnjavaju istraživači. “Čovjek je napao stanište krpelja, dok su se teritoriji na kojima ti nametnici mogu živjeti proširili zbog klimatskih promjena.”


Simptomi se javljaju za 2 do 6 sati


Simptomi AGS-a javljaju se 2 do 6 sati nakon konzumacije mesa ili drugih životinjskih proizvoda: mogu varirati od blagih do po život opasnih  i uključuju koprivnjaču ili osip, mučninu/povraćanje, grčeve u želucu, žgaravicu, proljev, niski krvni tlak, nadutost, vrtoglavicu/nesvjesticu, kašalj ili otežano disanje. Za dijagnozu se koristi test za specifični IgE za alfa-gal te omjer specifičnog IgE za alfa-gal i ukupnog IgE.


Rizična hrana i lijekovi


Alfa-gal – objašnjava Journal of Pediatric Immunology and Allergology – prisutan je u svim sisavcima koji nisu primati (goveda, svinje, losovi, sobovi, ovce, ali i mali sisavci poput vjeverica ili dabrova) i nalazi se u mesu, unutarnjim organima i derivatima (poput mlijeka i mliječnih proizvoda). Otporan je na toplinu i stoga je prisutan i u proizvodima koji su podvrgnuti industrijskim procesima kao što su neka hrana  i lijekovi. Na etiketama hrane označava se kraticom E407. Važno je zapamtiti da je alfa-gal prisutan i u zamjenskim srčanim zaliscima životinjskog podrijetla (svinjskim ili goveđim).


 


Zaštitni faktor


Nejasno je je li moguće izliječiti alfa-gal sindromRazine imunoglobulina E često se smanjuju kod ljudi koji uspiju izbjeći ponovne ugrize krpelja (nakon prvog koji je izazvao alergiju), ali stupanj smanjenja varira od pacijenta do pacijenta. No čini se da su neki ljudi bolje zaštićeni od AGS-a: krvne grupe B i AB predstavljaju svojevrsni “štit” protiv ove bolesti. Naime, mnoga su istraživanja pokazala da ispitanika s krvnom grupom B ili AB ima vrlo malo među oboljelima od AGS-a i u svakom slučaju proizvode manje imunoglobulina E.