4. izdanje

Reumatološke bolesti glavna tema Riječkih dana primarne zdravstvene zaštite

Barbara Čalušić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Križobolja je odmah nakon respiratornih infekcija na drugom mjestu uzroka izostanka s posla, kaže predstojnica Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci prof. dr. Ines Diminić Lisica



U organizaciji Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci održavaju se 4. Riječki dani primarne zdravstvene zaštite. Ovogodišnji skup je simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, a glavna tema je bolesnik s reumatološkim bolestima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.


– Reumatološke bolesti heterogena su i velika skupina bolesti s više od 150 entiteta. Najčešće su to kronične i progresivne bolesti. Pristup dijagnostici i liječenju stalno se nadopunjuje sukladno aktualnim saznanjima u znanosti i struci.


Reumatološke bolesti jedan su od velikih svjetskih javnozdravstvenih problema, a s obzirom na demografsku sliku stanovništva njihova je učestalost i zastupljenost u svakodnevnoj medicinskoj praksi sve veća.




Radi se o bolestima koje u svakodnevnim aktivnostima onesposobljavaju jednu od četiri osobe u razvijenim zemljama svijeta. Oko 50 posto osoba ima ograničenja i smanjenu radnu sposobnost i produktivnost. Mišićno-koštani i reumatski simptomi razlog su za oko 15 posto svih posjeta liječniku obiteljske medicine.


Svaki sedmi bolesnik koji posjeti liječnika obiteljske medicine dolazi sa simptomima reumatoloških bolesti. Križobolja je, odmah nakon respiratornih infekcija, na drugom mjestu uzroka izostanka s posla, kaže predstojnica Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci prof. dr. Ines Diminić Lisica.


Pored ključnih elemenata kliničke prakse, anamneze i kliničkog pregleda, velika je važnost usmjerene dijagnostičke obrade i ciljanog liječenja. Riječ je i o bolestima koje utječu značajno na cjelokupne zdravstvene troškove.


Foto Mateo Levak


– U europskim zemljama troškovi povezani s reumatskim bolestima iznose više od 200 milijardi eura godišnje, a u SAD-u 2,5 posto bruto nacionalnog dohotka. Tu su uključeni direktni troškovi medicinske skrbi, kao i indirektni troškovi vezani na odsustvo s posla i nezaposlenost.


Očekuje sa daljnji veliki porast ovih troškova zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. Pred medicinske djelatnike stavljen je veliki zadatak u rješavanju ovih zdravstvenih problema, a za liječnike specijaliste obiteljske medicine posebice je velik izazov liječiti bolesnika s reumatološkom bolesti i komorbiditetom drugih, najčešće kroničnih bolesti, šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti i bubrežnih bolesti.


Ovako specifične zadatke povezane s interakcijom brojnih lijekova koje bolesnici moraju primjenjivati te neophodna prevencija komplikacija koje iz toga potencijalno mogu proizaći, liječnici obiteljske medicine svakodnevno rješavaju te detaljno prate i nadziru svoje bolesnike.


Zbog ovih je činjenica preventivno djelovanje na sve čimbenike rizika, a posebno u pravcu pravilne i zdrave ishrane, redovitog kretanja i vježbanja od neprocjenjive vrijednosti, naglašaav Diminić Lisica.


Dvodnevni simpozij je baziran na suradnji profesionalaca i eksperata različitih struka te će svoja izlaganja iznijeti pored liječnika specijalista obiteljske medicine specijalisti fizijatri, reumatolozi, internisti imunolozi, ortopedi, pulmolozi, specijalisti školske medicine, specijalisti javnog zdravstva, klinički farmakolozi, te klinički nutricionisti i magistri medicinske biokemije.


Organizatori i nastavnici Medicinskog fakulteta u Rijeci vjeruju da će ovaj simpozij pridonijeti postizanju visokih stručnih standarda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te unapređenju zdravstvenog stanja bolesnika i dobrobiti zajednice.