Presedan u modernoj povijesti

Prosječni životni vijek dugo je rastao zahvaljujući napretku medicine. Sad smo na prekretnici

T.I.

iStock

iStock



Očekivani životni vijek u Sjedinjenim Američkim Državama desetljećima je rastao zahvaljujući napretku medicine, boljim životnim uvjetima i javnozdravstvenim mjerama. No, novo istraživanje pokazuje da je taj trend dosegnuo prekretnicu – i to u negativnom smjeru.


Znanstvenici su identificirali razdoblje u kojem dolazi do stagnacije, a potom i pada očekivanog životnog vijeka, što predstavlja značajan odmak od povijesnih obrazaca. Posebno zabrinjava činjenica da se promjene ne događaju jednoliko, već najviše pogađaju određene društvene i ekonomske skupine.


Nejednakosti u središtu problema


Analiza ukazuje na rastuće razlike između bogatijih i siromašnijih slojeva društva. Dok pojedine skupine i dalje bilježe napredak ili stabilnost, druge doživljavaju pad očekivanog životnog vijeka.




Ključni čimbenici uključuju pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanje, životne navike te socioekonomski status. U nekim slučajevima, razlike su toliko izražene da podsjećaju na razlike između razvijenih i zemalja u razvoju.


Uloga pandemije i kroničnih bolesti


Iako su negativni trendovi započeli i prije pandemije, kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno ih je ubrzala. Povećana smrtnost, opterećen zdravstveni sustav i dugoročne posljedice bolesti ostavili su dubok trag na statistiku očekivanog životnog vijeka.


Osim pandemije, važnu ulogu imaju i kronične bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i ovisnosti. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija tih faktora stvara “savršenu oluju” za pogoršanje javnog zdravlja.


Što to znači za ostatak svijeta?


Iako se istraživanje fokusira na SAD, njegovi zaključci imaju šire implikacije. Slični trendovi – stagnacija ili usporavanje rasta očekivanog životnog vijeka – primjećuju se i u europskim zemljama.


Autori istraživanja naglašavaju da je nužno preispitati postojeće zdravstvene i socijalne politike. Fokus bi trebao biti na prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i smanjenju nejednakosti.


Ako se trendovi ne preokrenu, postoji rizik da će buduće generacije živjeti kraće nego prethodne – što bi bio presedan u modernoj povijesti.