Tihi ubojica

Posljedice zagađenja plastikom: nizozemski znanstvenici dokazali da je plastika sastavni dio našeg krvotoka

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Polietilen tereftalat (PET), polietilen i polimeri stirena bili su najčešći oblici plastike u uzorcima. Logičan put sitnih dijelova plastike u krvotok je preko skuznice, gutanje hrane ili tekućine, ali nije isključeno ni udisanje sitnih plastičnih čestica iz zraka



Iako to naoko možda ne vidimo, niz znanstvenih istraživanja nam dokazuje da plastika koliko god da nam je korisna u svakodnevnom životu, s druge strane nas polako ubija, kad nam više ne treba. Plastični otpad ugrožava velike eko sustave kao što su oceani, uvlači nam se u nano i mikrobliku u hranu i piće…


Znanstvenici nastavljaju otkrivati kolike to zagađenje poprima razmjere i kako sve počinje utjecati na naše zdravlje. Posljednje istraživanje je prilično uznemirujuće, nizozemski znanstvenici sa Vrije sveučilišta u Amsterdamu uspjeli su dokazati prisutnost apsorbiranih dijelova plastike u ljudskom krvotoku.


Znanstvenici su osmislili novu metodu koja uključuje korištenje spektrometrije za pregled ljudske krvi na sitne plastične čestice.




Ova tehnika primijenjena je na uzorke od 22 zdrava donora krvi, a znanstvenici su tražili pet različitih polimera koji se smatraju građevnim blokovima plastike. Utvrđeno je da tri četvrtine ispitanika ima plastične čestice u krvi, što je služilo kao prvi dokaz da polimeri mogu završiti u ljudskom krvotoku. Prosječna koncentracija bila je 1,6 mikrograma po mililitru. Da ilusriramo, to je žlica za čaj na svakih tisuću litara tekućine.


U studiji objavljenoj u ekološkom časopisu Environment International  stoji da su polietilen tereftalat (PET), polietilen i polimeri stirena bili su najčešći oblici plastike koji su se pojavili u uzorcima. Iako ne znaju pouzdamo, logičan put sitnih dijelova plastike u krvotok je preko skuznice, gutanje hrane ili tekućine, ali nije isključeno ni udisanje sitnih plastičnih čestica iz zraka.


Pitanje svih pitanja je kako ovaj neželjeni sastojak krvi utječe na ljudsko zdravlje. Sudeći po iskustvima iz životinjskog svijeta koji živi u plastikom zagađenim sustavima, sigurno ne dobro. Spomenimo samo primijećene aneurizme u riba i kognitivna oštećenja u rakova…


Studije su pokazale da plastične čestice mogu imati toksične učinke na stanice i promijeniti njihov oblik. Studije na miševima također sugeriraju da bi se mogle infiltrirati u krvno-moždanu barijeru i doprinijeti visokom kolesterolu i srčanim bolestima.