U svakom zlu neko dobro

Pandemija nas je spasila od rekordne razine CO2 u atmosferi, ali vijesti su svejedno zabrinjavajuće

Tihomir Ivka

Foto: iStock

Foto: iStock

Razima CO2 u atmosferi sada je kao u vrijeme Srednjeg-pliocenskog toplog doba od prije 3,6 milijuna godina. Tada je razina mora na Zemlji bila viša za gotovo 24 metra, prosječna temperatura za oko 4 stupnja viša nego u predindustrijsko doba. Grenland je bio zelen, a na Antarktici je raslo drveće



Američka državna Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), objavila je jučer zabrinjavajuće vijesti. Zatvaranje, rad od kuće, manje prometovanja, sve to u posljednjih godinu dana pandemije nije rezultiralo usporavanjem uzroka globalnog zatopljenja. Zapravo, u ovome trenutku, razina ugljičnog dioksida u atmosferi je najviša u zadnjih 3,6 milijuna godina.


Prošla godina u kojoj je došlo do usporavanja ljudskih aktivnosti nije iznimka, globalni prosjek razine CO2  iznosio je 412,5 dijelova na milijun (ppm) u 2020., što je povećanje od 2,6 ppm tijekom godine. Globalna stopa porasta je peta po veličini u 63 godine koliko NOAA mjeri razinu na udaljenim lokacijama uzorkovanja, nakon 1987., 1998., 2015. i 2016.


Ilustracija: NOAA

Rezultati bi bili još gori da nije bilo pandemije, recesija njome izazvana reducirala je ispuštanje CO2 za oko 7 posto tijekom 2020. po izračunima stručnjaka iz Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere. Kako kaže znanstvenik iz NOAA, Pieter Tans, da nije bilo ekonomskog usporavanja 2020. bi ostala zabilježena kao rekordna po skoku „proizvodnje“ CO2.




Razima CO2 u atmosferi sada je kao u vrijeme Srednjeg-pliocenskog toplog doba od prije 3,6 milijuna godina. Tada je razina mora na Zemlji bila viša za gotovo 24 metra, prosječna temperatura za oko 4 stupnja viša nego u predindustrijsko doba. Grenland je bio zelen a na Antarktici je raslo drveće.


Analiza uzoraka iz 2020. godine također je pokazala značajan skok atmosferskog opterećenja metanom, koji je daleko rjeđi, ali 28 puta snažniji od CO2 pri zarobljavanju topline tijekom 100-godišnjeg vremenskog okvira. Metan u atmosferi nastaje iz mnogih različitih izvora, poput razvoja i upotrebe fosilnih goriva, propadanja organskih tvari u močvarama i kao nusprodukt u stočarstvu.


Preliminarna analiza NOAA pokazala je da je godišnji porast atmosferskog metana za 2020. iznosio 14,7 dijelova na milijardu (ppb), što je najveći godišnji porast zabilježen od sustavnih mjerenja započetih 1983. godine.


Ljudske su aktivnosti pokretači klimatskih promjena“, nema sumnji Colm Sweeney, pomoćnik zamjenika direktora Global Monitoring laboratorija Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere . “Ako želimo ublažiti najgore utjecaje, moramo se usredotočiti na smanjenje emisije stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva na gotovo nulu – pa čak i tada ćemo morati tražiti načine za daljnje uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere.”