Povijesni dan u Ženevi

Otkrivena Božja čestica! Znanstvenici s “Ruđera” sudjelovali u povijesnom otkriću u CERN-u

Portal Novilist.hr

Rezultati su preliminarni, ali znanstvenici uključeni u projekt potvrđuju da je nova čestica "u skladu s teorijom Higgsova bozona", popularne božje čestice



– Ovo je nevjerojatna stvar. Nisam očekivao da će se to dogoditi za moga života. Reći ću obitelji da stavi hladiti pjenušac, kazao je Peter Higgs, škotski fizičar koji je postavio teoriju o hipotetskoj elementarnoj čestici kasnije nazvanoj po njemu Higgsov bozon, obraćajući se sudionicima skupa u CERN-u na kojemu je objavljeno da je otkrivena subatomska čestica koja odgovara njegovoj teoriji postavljenoj još 1964. godine. 



Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) sudjelovali su u istraživanjima Europskoga centra za nuklearna istraživanja (CERN) koja su dovela do otkrivanja nove subatomske čestice s obilježjima Higgsova bozona, popularno nazvanog »Božja čestica«. CERN je danas potvrdio da je takva čestica uočena, a znanstvenici koji rade na projektima CMS i ATLAS predstavili su rezultate istraživanja, kojima je potvrđeno da se nova čestica raspada na dva fotona što govori da se radi o bozonu, čija je masa 125-126 GeV i čini ga najmasovnijim bozonom, izvijestili su danas s IRB-a. Nova čestica je konzistentna s očekivanjem za Higgsov bozon, ali znanstvenici ne mogu još sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da se doista radi o dugo očekivanoj »Božjoj čestici«. U CMS istraživanjima sudjelovali su dr. Vuko Brigljević, i dr. Krešo Kadija te znanstveni novaci Senka Đurić, Srećko Morović i Jelena Luetić s IRB-a. »Ruđerovci« u CMS-u imaju vodeću ulogu u mjerenju procesa u kojima se stvaraju parovi bozona, ističu s IRB-a. Takvi procesi predstavljaju bitnu pozadinu u potrazi za Higgsovim bozonom i njihovo je precizno mjerenje važan gradivni element te potrage. Znanstveni novaci Senka Đurić i Srećko Morović trenutno završavaju doktorate na prvim mjerenjima takvih procesa, dok je dr. Vuko Brigljević voditelj CMS grupe koja je odgovorna za takva mjerenja. »Ruđerovci« su sudjelovali u raznim aspektima rada CMS eksperimenta, koji su omogućili ove rezultate. Trenutno je znanstveni novak Srećko Morović jedan od glavnih odgovornih za velik računalni sustav u kojem se odabiru i snimaju izabrani sudari, što je zadatak od ključne važnosti za uspjeh eksperimenta.





CERN (Europski centar za nuklearna istraživanja) objavio je danas da su otkrili novu subatomsku česticu koja bi mogla biti Higgsov bozon, popularna Božja čestica, prenosi Reuters. 


– Mogu potvrditi da je otkrivena čestica u skladu s teorijom Higgsova bozona, kazao je John Womersley, izvršni direktor britanskog Vijeća za znanost i tehnološke ustanove.


Glasnogovornik jedne od ekipa koje već godinama pokušavaju eksperimentalno dokazati Higgsov bozon rekao je kako je ovo “preliminarni rezultat, ali da je vrlo jak i čvrst”.


Kolaboracija CMS, u kojoj je 3000 znanstvenika, među kojima i skupina hrvatskih znanstvenika, predstavila je rezulate svojih mjerenja koje ukazuju na otkriće nove čestice, a koja bi mogla biti Higgsov bozon, a rezultate predstavlja i kolaboracija ATLAS.


– Došli smo na prekretnicu u našem razumijevanju prirode, kazao je Rolf Heuer, generalni direktor CERN-a. Ovo će otkriće, tvrdi, vjerojatno baciti novo svjetlo na mnoge tajne svemira. 


Veliko uzbuđenje vladalo je u Ženevi uoči početka današnjeg “povijesnog” seminara na kojem pet vodećih fizičara, uključujući i profesora Petera Higgsa po kojem je čestica nazvana, a koji zajednički djeluju u sklopu suradnje CMS i ATLAS, objavljuje najnovije rezultate u potrage duge 48 godina, koliko je prošlo otkako je potvrđeno postojanje Higgsovog bozona.


Teorija o tzv. Božjoj čestici, odnosno hipotetskoj elementarnoj čestici kojom se objašnjava masa drugih čestica, postavljena je 1964. godine. Fizičari ovu česticu smatraju ključem za razumijevanje svemira jer bez mase, subatomske čestice ne bi se mogle spojiti u atome koji tvore sve u svemiru, već bi samo letjele naokolo pri brzini svjetlosti.


 Teoriju je postavio škotski fizičar Peter Ware Higgs, ali do danas nije eksperimentalno dokazano njeno postojanje. 


Od kad je na CERN-u – Europskom centru za nuklearna istraživanja, 2008. godine spektakularno proradio LHC, najveći akcelerator na svijetu, odnosno svojevrsni »sudarač« protona, koji ubrzava jedne čestice u jednom, a druge u drugom pravcu, u pokušaju kreiranja stanja materije koje je vladalo u najranijoj fazi evolucije Svemira, glavnim ciljem i najvećom »nagradom« smatra se pronalazak Higgsova bozona.



Puljak: Nsmo spavali mjesecima


Nismo spavali mjesecima, kazao nam je dr. sc. Ivica Puljak, splitski fizičar koji od prošle godine, nakon 20 godina suradnje na projektima CERN-a, koordinira grupu od stotinjak znanstvenika, a njegov je tim zaslužan za jednu od analiza čiji su uzbudljivi rezultati danas predstavljeni u Ženevi.– U posljednjih nekoliko mjeseci dobili smo veliki broj podataka, više no ikad, na oba eksperimenta koji se bave potragom za Higgsovim bozonom. Zabilježili smo veliki broj događaja tamo gdje bi se mogao očekivati Higgsov bozon, pa iako i dalje sa stopostotnom sigurnošću ne možemo reći da se radi upravo o toj čestici, uočena svojstva poklapaju se sa svojstvima koja bi trebao imati Higgsov bozon. U svakom slučaju, veliki broj zabilježenih događaja sad posve sigurno ukazuje na fenomen koji smo u stanju vidjeti, a nama znanstvenicima bi bilo čak i uzbudljivije da to nije Higgsov bozon, već neka sasvim nova čestica. Da bi bili apsolutno sigurni u to proći će još bar desetak godina, a moguće da će se krenuti u izradu još većeg sudarača protona, kazao nam Puljak koji je prisustvovao konferenciji u Genevi na kojoj su objavljeni rezultati. Upravo su on i njegov tim, autori jedne od analiza čije je rezultate jučer spektakularno doznao cijeli svijet. Na CERN-u, odnosno raznim segmentima potrage za Higgsovim bozonom trenutno surađuje dvadesetak hrvatskih znanstvenika koji dijele uzbuđenje s tisućama kolega iz cijelog svijeta koji već godinama rade na ovom najvećem svjetskom znanstvenom projektu.– Ovdje vlada veliko uzbuđenje, a kako i ne bi, kad se radi o godinama truda. Zadnjih mjeseci doslovno nismo spavali. Jedva sam ušao u konferencijsku dvoranu u Ženevi kolika je gužva tamo vladala prije objave rezultata. Mislim da ćemo sad svi odspavati bar tjedan dana, kazao nam je oduševljeni Puljak, inače profesor na Katedri za fiziku splitskog Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje.