Milijarde bi umrle

Nuklearna zima potpuno bi uništila svjetsku proizvodnju hrane, za oporavak bi trebale godine

T.I.

iStock

iStock



Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Pennsylvania State otkriva kako bi nuklearna zima, katastrofalan klimatski fenomen koji bi nastao nakon velikog nuklearnog sukoba, mogla gotovo uništiti svjetsku proizvodnju hrane.


Nuklearna eksplozija i vatrene oluje podigle bi ogromne količine čađe i prašine u visoke slojeve atmosfere, blokirajući Sunčevu svjetlost na više godina. To bi rezultiralo naglim padom temperatura i smanjenjem fotosinteze, što bi dovelo do masovnog propadanja usjeva i biljnih kultura.


Znanstvenici su koristili kukuruz kao pokazatelj, budući se radi o najraširenijoj žitarici na svijetu. Njihova simulacija proizvodnje kukuruza na više od 38 tisuća lokacija pokazala je da bi pri lokalnom nuklearnom sukobu, u kojem bi se u atmosferu podiglo oko 5,5 milijuna tona čađe, globalna proizvodnja kukuruza pala za 7 posto. No u scenariju globalnog nuklearnog rata s čak 165 milijuna tona čađe, proizvodnja kukuruza pala bi za strašnih 80 posto, što bi izazvalo golemu prehrambenu krizu širom svijeta.




Osim toga, eksplozije i požari stvorili bi dušikove okside koji bi uništili ozonski sloj, što bi dodatno povećalo količinu štetnog UV-B zračenja na Zemljinoj površini. To bi dodatno oštetilo biljne usjeve i smanjilo prinose.


Procjenjuje se da bi oporavak poljoprivrede od ovakve katastrofe trajao između 7 i 12 godina, ovisno o težini sukoba i regiji, pri čemu bi južna polutka i područja bliža ekvatoru brže oporavljala proizvodnju hrane. Kao mjeru za ublažavanje krize, znanstvenici predlažu razvoj “poljoprivrednih kompleta otpornosti” koji bi sadržavali sorte usjeva prilagođene hladnim i nestabilnim uvjetima.


Studija upozorava na dugoročne i katastrofalne posljedice nuklearnog rata, koji ne bi ostavio posljedice samo na neposredno pogođene regije, već bi izazvao globalni kolaps prehrambenih sustava i predstavljao ozbiljnu prijetnju opstanku milijardi ljudi.