iStock
povezane vijesti
Broj oboljelih od raka pluća među nepušačima raste diljem svijeta, a novo međunarodno istraživanje sugerira da bi zagađenje zraka moglo biti ključni čimbenik. Analiza genoma tumora pluća kod 871 osobe s četiri kontinenta, koje nikada nisu pušile, pokazala je da su smog i čestice čađe u zraku snažno povezani s DNK mutacijama karakterističnim za rak pluća – uključujući mutacije tipične za pušače, ali i nove, jedinstvene za nepušače.
Znanstvenici su otkrili da su osobe iz područja s većim razinama zagađenja imale znatno više genetskih promjena u svojim tumorima. Posebno su istaknute mutacije gena TP53 i EGFRi, što je povezano s ubrzanim starenjem i razvojem raka. Nepušači iz zagađenijih regija imali su gotovo četiri puta veću vjerojatnost za pojavu mutacijskog potpisa, koji je inače tipičan za tumore uzrokovane pušenjem.
Za razliku od toga, izloženost pasivnom pušenju pokazala je tek blago povećanje genetskih mutacija, što ukazuje da je utjecaj zagađenja zraka na molekularnoj razini znatno izraženiji.
“Naše istraživanje pokazuje da je zagađenje zraka snažno povezano s istim tipovima DNK mutacija koje obično povezujemo s pušenjem,” ističe biomolekularni znanstvenik Ludmil Alexandrov sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.
Zanimljivo je i otkriće novog mutacijskog potpisa SBS40a, prisutnog kod 28 posto nepušača, a koji nije pronađen kod pušača. Uzrok je još nepoznat. Iako studija ne dokazuje izravnu uzročnost, rezultati dodatno potvrđuju sumnje da bi čestice iz zraka mogle potaknuti razvoj tumora na sličan način kao i kemikalije iz cigareta.
