Sposobnost sakrivanja

Novo istraživanje otkriva kako se HIV uspijeva "skrivati" u dijelovima tijela čak desetljećima

T.I.

iStock

iStock



HIV je poznat po svojoj sposobnosti da se skriva u ljudskom tijelu desetljećima, često zahtijevajući dugotrajnu terapiju kako bi se spriječio povratak bolesti. Novo istraživanje otkriva gdje i kako virus uspijeva ostati latentan u različitim tjelesnim tkivima, a u pitanju bi mogao biti ključni korak u potrazi za potpunim liječenjem.


Virus HIV u latentnoj fazi može opstati u određenim stanicama kao pritajeni provirus, koji se integrira u DNA domaćina. Ovo je jedan od razloga zbog kojih ga je teško potpuno ukloniti čak i modernim antiretrovirusnim lijekovima koji mogu suzbiti virusnu replikaciju, ali ne i eliminirati skrivene viruse.


Znanstvenici sa Sveučilišta Western i Sveučilišta Calgary otkrili su da HIV ne integrira nasumično svoj genom u DNA domaćina, već slijedi jedinstvene uzorke u različitim tkivima, poput mozga, krvi i dijelova probavnog sustava. Primjerice, u mozgu virus izbjegava aktivne gene i skriva se u manje aktivnim regijama DNA.




Ova prilagođena taktika omogućava virusu da preživi desetljećima i čini neka tkiva rezervoarima virusa, otežavajući terapije koje ciljaju samo krvotok.


Nova saznanja temelje se na analizi rijetkih tkivnih uzoraka prikupljenih od pacijenata u ranim godinama pandemije HIV-a, što je omogućilo promatranje virusa u njegovom prirodnom stanju.


Znanstvenici vjeruju da će razumijevanje točnih lokacija i obrasca skrivanja HIV-a omogućiti razvoj ciljane terapije za eliminaciju ili “utišavanje” virusa u specifičnim tkivima.