Novu endoskopsku tehniku kojuu Europi provodi svega 15-ak centara u riječkoj bolnici izveo je gastroenterolog iz Praga dr. Jan Martinek, a na Zavodu za gastroenetrologiju vjeruju da će se ubrzo, nakon edukacije u nekim od europskih centara, ova metoda primjenjivati i u riječkoj bolnici
RIJEKA - Na Zavodu za gastroenetrologiju KBC-a Rijeka primijenjena je nova endoskopska tehnika zahvaljujući kojoj je 75-godišnjoj pacijentici odstranjem zloćudni tumor jednjaka.
Zbog visokog položaja tumora, prema mišljenju bolničkog konzilija kojeg su sačinjavali gastroenterolozi, digestivni kirurzi i otorinolarinogolozi, bilo je praktički nemoguće izvesti klasičan kirurški zahvat koji ne bi u potpunosti narušio kvalitetu života. Novu endoskopsku tehniku koja se u Europi provodi u svega 15-ak centara u riječkoj bolnici izveo je dr. Jan Martinek, gastroenetrolog s IKEM-a (Institutu Klinické a Experimentální Medicíny) iz Praga, a na Zavodu za gastroenetrologiju vjeruju da će se nakon edukacije u nekim od europskih centara, endoskopska submukozna disekcija primjenjivati i u riječkoj bolnici.
Edukacija
– Medicinski gledano, ovom operacijom nekom smo omogućili normalan život primijenivši najbolji mogući zahvat koji nam je u ovom trenutku na raspolaganju. S druge strane, pokrenuli smo razvoj jedne nove tehnike. Naime, endoskopska submukozna disekcija kod nas se radi s malim tumorima, ali ne i s velikim poput ovog. Ovakav vrlo složen postupak, s vrlo visokom pozicijom i velikim tumorom možemo reći da se zasigurno ne radi u Hrvatskoj i zato je naša ideja da u suradnji s nekoliko vrhunskih centara u Norveškoj, Njemačkoj i Češkoj educiramo naše stručnjake, objašnjava predstojnik Zavoda za gastroenterologiju prof. dr. Davor Štimac.
Jedan od razloga zbog kojih se ovakve metode primjenjuju u realtivno malom broju europskih medicinskih centara leži i epidemiologiji. Naime, u zemljama Dalekog Istoka i Južnoj Americi broj pacijenata koji boluju od ovih vrsta tumora daleko je veći, pa postoje i sustavni skrinig programi. Također, i endoskopski uređaji u zemljama poput Japana daleko su sofisticiraniji, nego u Europi.
– Činjenica je da najsofisticiraniji endoskopski uređaji danas imaju mogućnost prepoznavanja tkiva na mikroskopskoj razini. To je budućnost endoskopije kojoj i mi težimo. Naime, ako tumore prepoznajemo u fazi kad su mali, preživljavanje pacijenata je veliko, a tumore ćemo prepoznati s boljim endoskopskim uređajima. Liječenje kasno prepoznatih bolesnika čiji se tumor proširio znatno je skuplje, jer se troše vrlo skupi lijekovi, kojima pacijentima poboljšamo i produžimo život, ali ih nažalost ne izliječimo, ističe prof. dr. Štimac.
Ova endoskopska tehnika u svijetu primjenjuje se zadnjih šest do sedam godina. Dotad su zloćudni karcinomi probavne cijevi bili područje koje je rješavala isključivo klasična kirurgija. Napretkom endoskopskih tehnika i alata došlo se do mogućnosti da se bez ikakvog vanjskog reza endoskopskim putem odstrani zloćudna promjena probavne cijevi, bilo da je riječ o jednjaku, želucu ili debelom crijevu.
– Kirurzi uvijek postavljaju pitanje koliko je ova metoda sigurna. Postoje određeni kriteriji koji jasno određuju koje se tvorbe mogu rješavati ovom tehnikom, a koje ne. Ukoliko poštujemo te indikacije, a to je prvenstveno da tumor ne smije prijeći u dubinu i određene granice, tumor se može potpuno izvaditi kao i kod klasične kirurške operacije. Pacijent se, naravno, prije podvrgavanja operaciji mora adekvatno obraditi, odnosno treba vidjeti koliko je tumor prešao u dubinu jer sama veličina nije presudna već upravo ta dubina. Ukoliko je dubina zadovoljavajuća i tumor nije probio mišićni sloj, promjena se može u potpunosti izvaditi i pacijent praktički drugi dan ide kući, dodaje voditelj Odjela intenzivne njege na Zavodu za gastroenterologiju dr. Goran Hauser.
Normalan život
Operacija je trajala je gotovo četiri sata. Naime, nema direktnog pristupa tkivu zahvaćenom tumorom, već se operacija obavlja indiretkno kroz endoskop. Koristi se endoskopski uređaj kojim se inače obavlja uobičajena dijagnostika no razlika je u opremi, jer se kroz endoskop postavlja drugačiji alat, posebni kateteri i noževi kojima se odiže tumorski proces, a zatim se pomalo izrezuje okolno područje.
Ovakvu operaciju najlakše je obaviti na želucu jer je najveći i ima najdeblju stijenku dok je upravo jednjak najzahjevnije područje.
– Neki tumori se šire u dubinu, a dio tumora ide u širinu. Kod pacijentice se tumor proširio u širinu, s time da je u najvećim dijametrima imao osam centimetara. Prepoznali smo endoskopskim ultrazvukom da ne tumor prodire duboko i da bi se mogao skinuti ovom tehnikom. Radi se zapravo o vrlo delikatnom zahvatu, ali zahvatu kojim smo pacijentici omogućili normalan život nakon operacije, kaže prof. dr. Štimac.
On procjenjuje da bi godišnje u KBC-u Rijeka s postojećom dijagnostikom bilo desetak kandidata za ovakve operacije, a za godinu dana liječnici bi mogli završiti edukaciju i početi primjenjivati ovu metodu i u Rijeci.
