Nakon ispitivanja genetskih značajki oko 1300 vukova sa svih strana svijeta, posebno onih iz Europe, znanstvenici su došli do zaključka da je je norveški vuk u potpunosti izumro. U pograničnom području Švedske i Norveške živi oko 400 vukova, ali oni nemaju genetske poveznice s domicilnim vukovima, već potječu iz Finske.

Norveški vuk nastanio je norveške i švedske šume na kraju zadnjeg ledenog doba prije otprilike 12 000 godina i dobro se nosio s prirodom i ljudima sve do 1970-ih godina kada je u potpunosti istrebljen kao posljedica lova i to što su ga poljoprivrednici također tamanili jer je radio veliku štetu na stočnom fondu.

Otprilike desetljeće kasnije, vuk se ponovno pojavio na granici Švedske i Norveške i znanstvenici nisu bili potpuno sigurni otkud su se stvorili. Sad je jasno da se genetski ne poklapaju s domicilnim norveškim vukom.

Hans Stenøien, ravnatelj Sveučilišnog muzeja Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije (NTNU), kaže kako je s kolegama proveo najveće genetsko istraživanje nad vukovima ikad. Prema njegovim riječima, potomci norveških vukova se još mogu pronaći po zoološkim vrtovima širom svijeta.

Stenøien kaže da je zbog izoliranosti i malog broja današnjih jedinki vukova u Švedskoj i Norveškoj, njihova genetska raznolikost vrlo slaba. Većina podvrsta vukova u svom DNK imaju i dijelova pasa sa svog područja (psi i vukovi su toliko slični da se mogu uspješno pa riti međusobno), ova misteriozna populacija gotovo da nema genetskih tragova pasa. Manjak genetskih varijacija dovodi do podložnosti raznim bolestima i nasljednim stanjima koji na kraju opet mogu dovesti do nestanka vukova iz Švedske i Norveške.

Nadu daje činjenica da gen norveškog vuka nije nestao, da ga ima među vukovima po zoološkim vrtovima, no znači li to da će norveškim šumama trčati domicilni vukovi, ne zna se, Stenøien kaže da je to zona političke volje. Pitanje je ima li je, jer politika u ovakvim slučajevima mora levitirati između zaštite prirode i pritiska poljoprivrednika koji bi najradije da vuka uopće nema.

Inače, procjenjuje se da vukova u svijetu (nastanjuje Euroaziju i Sjevernu Ameriku) , ima sveukupno od 200 do 250 tisuća. U samoj Europi ima ih oko 12 tisuća, ako ne računamo Rusiju u kojoj ih ima oko 25 tisuća. Još više ih ima u Kazahstanu, oko 30 tisuća.

U Hrvatskoj vuk je zaštićena vrsta od 1995. godine i ima stabilnu populaciju od oko 200 vukova. Prema raspoloživim podacima, uz Sloveniju, Hrvatska je jedan od rijetkih zemalja istočne i jugoistočne Europe u kojoj država poljoprivrednicima isplaćuje odštete poljoprivrednicima za štetu koju počine vukovi. Hrvatska godišnje isplaćuje poljoprivrednicima oko 2 milijuna kuna odštete, no iz medijskih nastupa stočara, i kod nas je priča s vukovima prilično komplicirana. Država stoji na stavu da očuva 200 jedinki vuka u našim krajevima, a stočari bi bili mnogo sretniji kad bi ih bilo sedamdeset li tek četrdeset.