iStock
povezane vijesti
Znanstvenici su po prvi put sekvencirali cijeli genom osobe koja je živjela u drevnom Egiptu prije čak 4.800 godina, u razdoblju kada su se gradile prve piramide. Ova iznimna genetska analiza otkriva fascinantne detalje o životu i podrijetlu muškarca za kojeg se vjeruje da je bio dio elitnog društvenog sloja, ali i vješt lončar.
Muškarac je živio između 2855. i 2570. godine prije nove ere, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u nekropoli drevnog grada Nuwayrat, 265 kilometara južno od Kaira. Bio je visok oko 160 cm, imao je smeđu kosu, smeđe oči i tamnu kožu. Prema stanju zuba i zglobova, procjenjuje se da je umro u dobi između 44 i 64 godine, što je za to doba bila iznimno visoka starost.
Analiza kostiju pokazuje znakove intenzivnog fizičkog rada, osobito na rukama i desnom stopalu, što upućuje na dugotrajno korištenje lončarskog kola. Iako je bio pokopan u grobnici koja sugerira visoki društveni status, njegovo tijelo nosi tragove svakodnevnog rada, što je neuobičajeno za elitu tog vremena.
Oko 80% genoma ovog muškarca povezano je s populacijama sjeverne Afrike, dok je preostalih 20% povezano s područjem zapadne Azije.
Otkriće potvrđuje da je drevni Egipat bio pravo kulturno središte, s brojnim migrantima i trgovcima iz Afrike i Mezopotamije. Arheološki dokazi već su ukazivali na razmjenu biljaka, životinja, pisma i tehnologije, ali ovo je prvi izravni genetski dokaz takvih kontakata.
Ovo je najstarija DNK ikad izdvojena iz drevnog Egipta, što omogućuje znanstvenicima da po prvi put izravno proučavaju genetsko podrijetlo stanovnika iz doba piramida.
