Kad se prije 66 milijuna godina asteroid zabio u Zemlju, u atmosferu je izbacio dovoljnu količinu prašine i čađe da planeta urone u dugogodišnju tamu, da se ohlade i zakisele oceani. Asteroid je značio kraj za dinosaure i većinu bića na kopnu, kao i divovske reptile u moru, ali i za većinu algi u moru od kojih kreće sav prehrambeni lanac. Pa ipak, jedna je rijetka vrsta planktonskih algi tu tamu proživjela i kasnije stvorila osnovu za obnovu života u moru. Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Riversideu (UCR) na osnovu fosilnih ostataka otkrili su kako se to dogodilo.

Sićušne, naoko bezazlene oceanske biljke preživjele su tamu udara asteroida koji je ubio dinosaure tako da su naučile jesti druga živa bića.

“Ovaj je događaj bio najbliži uništenju svih višećelijskih života na ovom planetu, barem u oceanu”, rekao je geolog i koautor studije UCR-a Andrew Ridgwell. “Ako uklonite alge, koje čine bazu prehrambenog lanca, sve ostalo bi trebalo umrijeti. Željeli smo znati kako su Zemljini oceani izbjegli tu sudbinu i kako se naš moderni morski ekosustav ponovno razvio nakon takve katastrofe.”

Kako bi odgovorio na njihova pitanja, tim je pregledao dobro očuvane fosile preživjelih planktonskih algi i stvorio detaljne računalne modele kako bi simulirao vjerojatni razvoj prehrambenih navika algi tijekom vremena. Njihova su otkrića objavljena u časopisu Science Advances.

Prema Ridgwellu, znanstvenici su imali malo sreće da su uopće pronašli fosile nano veličine. Smjestili su se u sedimentima koji se brzo nakupljaju i sadrže glinovite sastojke, što ih je pomoglo sačuvati na isti način kao što su jame katrana La Brea u Kaliforniji osigurale posebno okruženje za očuvanje ostataka mamuta.

Većina fosila imala je ljušture izrađene od kalcijevog karbonata, kao i rupe na njima. Rupe ukazuju na prisutnost tankih struktura nalik repu koje omogućavaju kretanje sićušnim organizmima. Tu za znanstvenike više nije bilo sumnje, jedini razlog za pokretljivost alge je hvatanje plijena. Alge su postale miksotrofne, razvile su sposobnost da se s fotosintetskog prebace na heterotrofni način ishrane. Sposobnost miksotrofije inicijalno je pomogla da prežive u tami, a kasnije kad se sunčeva svjetlost ponovno probila do oceana, dala im prednost u razvoju nad drugim oblicima života.

Istraživači su otkrili da su se, nakon što atmosfera nakon udara asteroida raščistila, ove su se alge postepeno s obalnih područja preselile u otvorene oceane gdje su bile dominantni oblik života u slijedećih milijun godina, pomažući u obnovi prehrambenog lanca.