Po Milankoviću su nazvani jedan krater na Mjesecu, jedan krater na Marsu, jedan asteroid, a njegovim je imenom nazvana i medalja za klimatologiju Europske geofizičke unije. Ipak, ne spominje se ni u jednom udžbeniku u hrvatskim školama
Sitnim koracima djelo Milutina Milankovića polako se probija i u domaću javnost. Milutin Milanković jedan je od najvećih prirodnoznanstvenika iz Hrvatske. Rođen je u Dalju 28. svibnja 1879. godine. Njegova rodna kuća danas je Kulturno-znanstveni centar nazvan njegovim imenom. Milanković je rođen u Hrvatskoj, školovao se u Hrvatskoj i Austriji, a radio je i umro, 12. prosinca 1958. godine, u Srbiji.
Nije ni prvi ni posljednji znanstvenik čija se veličina počela shvaćati posmrtno. Većina najvećih priznanja Milankoviću je dodijeljena nakon što je umro. Po Milankoviću su nazvani jedan krater na Mjesecu, jedan krater na Marsu, jedan asteroid, a njegovim je imenom nazvana i medalja za klimatologiju Europske geofizičke unije. Milutin Milanković trenutačno se ne spominje ni u jednom udžbeniku u hrvatskim školama. Ta bi nepravda ubrzo trebala biti ispravljena.
Prilikom otvaranja putujuće izložbe posvećene tom geologu, matematičaru, klimatologu i astronomu u veljači ove godine ministar znanosti, obrazovanja i sporta najavio je uvrštenje Milankovića u udžbenike. Ta izložba, koja od veljače putuje hrvatskim školama, samo je jedan od načina na koji se pokušava javnost podsjetiti na velikog znanstvenika rođenog u Hrvatskoj. Središnja je manifestacija tog zagovaranja Milankovića i njegovog djela , 7. Milankovićevi ciklusi, održana u tjednu za nama u rodnom mu Dalju.
Sudbina je Milankoviću namijenila da ga više cijene u inozemstvu nego li u Hrvatskoj gdje se rodio ili Srbiji gdje je radio. Njegovo znanstveno djelo kojim je dokazao da su geofizičke i astronomske pojave dominantni dugoročni faktori koji utječu na promjenu klime na Zemlji. Pomoću matematičkih proračuna na temelju razvoja i povlačenja leda u prošlih 600.000 godina dokazao je da precesija (promjena nagiba osi rotacije Zemlje) i ekscentrična putanja Zemlje oko Sunca utječu na klimu na zemlji te nastanak i povlačenje velikih ledenih površina, odnosno izmjenu ledenih i toplih doba na planeti. Svoje kapitalno djelo »Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba« objavio je 1941. godine.
Milanković je potjecao iz imućne obitelj zahvaljujući čemu je dobio odlično obrazovanje. U osječkoj je realnoj gimnaziji bio učenik generacije, u Beču je diplomirao građevinarstvo i obranio doktorat. U Beču je radio kao građevinski inženjer, a od 1909. bio je sveučilišni profesor u Beogradu. Već 1912. objavio je prvo djelo iz matematičke teorije klime. Milanković je za potrebe Svepravoslavnog kongresa održanog u Carigradu 1923. godine izradio i novi, reformirani julijanski kalendar koji je precizniji i od gregorijanskog kalendara. Njegova reforma kalendara, čije je godišnje odstupanje manje od tri sekunde (odstupanje gregorijanskog kalendara je oko 11 minuta) je jednoglasno prihvaćena i nikada provedena.
Ponajprije zbog tog djela NASA je Milankovića uvrstila među 15 najvećih znanstvenika o Zemlji. Njegova je teorija analizom geoloških slojeva Zemlje potpuno potvrđena 1976. godine. Danas, u vrijeme kada su klimatske promjene tema od vrhunske globalne važnosti Milankovićevo je djelo itekako aktualno (što ne umanjuje čovjekov utjecaj na ubrzanu promjenu klime) i proučavanjem njegova djela znanstvenici pokušavaju dokučiti što će nam se sve, kad je riječ o promjenama klime i posljedicama tih promjena, dogoditi u budućnosti.
Temperatura Marsa
Milanković je izračunao i prosječnu temperaturu Marsa, a izračunao je i da je pomoću postojećih znanja i vještina moguće izgraditi zgradu nešto višu od 21 kilometra. Glasoviti znanstvenik, uvelike zaboravljen, nije bio ni politički sporan. Godine 1941. odbio je podržati kvislinšku vladu Milana Nedića, a što je inače učinilo više stotina poznatih beogradskih intelektualaca i sveučilišnih profesora.
Kulturno-znanstveni centar u Dalju danas je središte proučavanja života i djela Milutina Milankovića u Hrvatskoj. Skupom održanim prošle subote obilježena je 135. godišnjica rođenja, a najavljeni su i planovi kojima bi se ubuduće dodatno populariziralo i u javnosti otrglo od zaborava Milankovićevo ime.
– U inozemstvu je cijenjeniji nego ovdje gdje rodio ili u Srbiji gdje je radio. U Sjedinjenim Američkim Državama NASA ga je stavila na pijedestal kao jednog od najvažnijih znanstvenika, kazao je Đorđe Nešić, voditelj Kulturno-znanstvenog centra Milutin Milanković u Dalju. Temeljni je cilj te ustanove upoznavanje javnosti sa znanstvenikovim djelom, a krajnji cilj »da ovo bude stalna destinacija učeničkih ekskurzija i znanstvenika koji se bave Milankovićem«, naveo je Nešić. Prošle je godine Centar posjetilo oko 2.500 ljudi. Središnji je događaj 7. Milankovićevih ciklusa bilo predstavljanje (još nezavršenog, bit će zgotovljen do jeseni) modela Zemljine recesije, kao treći model, od šest planiranih, kojim će cjelovito biti predstavljena Milankovićeva teorija. Čovjek koji je idejni tvorac izrade tih modela je Aleksandar Petrović, profesor antropologije i tajnik Odbora za djelo Milutina Milankovića pri Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
– Moj interes za Milankovića je posljedica revolta. On je bio potpuno zapostavljen, teško se moglo doći do informacija o njemu, u javnosti je bio nepoznat. Taj revolt, protest bili su glavni motiv za početak objavljivanja njegovih sabranih djela što je Zavod za udžbenike iz Beograda počeo raditi 1997. godine, kazao nam je Petrović. Deset godina kasnije u Galeriji SANU organizirao je veliku izložbu posvećenu Milankoviću, a tu je izložbu posjetilo 60.000 ljudi. Njegov je želja da Kulturno-znanstveni centar u Dalju bude jedini postojeći muzej promjene klime i »takav muzej ima puno pravo da bude u njegovoj rodnoj kući«.
Otvori i čitaj Milenkovića
Iako Milanković više nije nepoznat kao prije petnaestak godina i iako se mnogo toga ipak promijenilo, Petrović tvrdi da je on »koji je danas zvijezda zbog svog proučavanja klime i uloge koju je imao u razvoju klimatologije«, kod nas i dalje zapostavljen.
– Cilj nam je stvoriti obrazovno, znanstveno i turističko središte, a Centar možda proširiti i na druge znanstvene sadržaje, kazao je Vesić. Planova za širenje aktivnosti u Dalju ne nedostaje. U potkrovlju se planira urediti prostor s teleskopom i muzej astronomskih instrumenata. Saša Šimpraga, inicijator akcije »Milankovića u udžbenike« i inicijator imenovanja ulice u Zagrebu znanstvenikovim imenom (što je ostvareno prije dvije godine), namjerava pokrenuti kamp kritičkog mišljenja u Dalju kojem bi u središtu interesa bile prirodne znanosti, a koji bi postao znanstveno stjecište. Vlastima je predložio i da naprave planetarij na prostoru cijelog Dalja, a zalaže se i za imenovanje javne površine Milankovićem imenom u Osijeku (gdje je imao, pa više nema ulicu) i Dalju. Sve to su ti sitni koraci kojima Milutin Milanković polako zadobiva mjesto u javnosti koje je svojim znanstvenim radom i zaslužio
