Alarmantni podaci

Laptevsko more, rodno mjesto arktičkog leda, nije se zaledilo u drugoj polovici listopada po prvi put od kad se vrše mjerenja

P. N.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Globalne klimatske promjene dovode do guranja struja iz Atlantika koje pak mijenjaju uobičajeno raslojavanje hladnih arktičkih voda na površini i tople vode na većim dubinama, što otežava stvaranje leda na površini



Po prvi put otkad se provode mjerenja glavni „bazen“ leda u Arktičkom moru, dijelu koji se naziva Laptevsko more uz obalu Sibira, još se nije počeo smrzavati kako se bliži kraj listopada.


Odgođeno godišnje smrzavanje Laptevskom moru uzrokovano je neobično dugotrajnim toplim razdobljem toplinom na sjeveru Rusije i upadom atlantskih voda, kažu klimatski znanstvenici koji upozoravaju na mogući domino efekt u cijelom polarnom području.


Temperature mora u tom području nedavno su se podigle 5 stupnjeva iznad prosjeka, slijedeći rekordne temperature zraka i neobično rano povlačenje leda od prošle zime.




Zarobljenoj toplini treba puno vremena da se rasprši u atmosferu čak i u ovo vrijeme kad na polarnom krugu sunce iza horizonta proviri sat ili dva na dan.


Grafovi znanstvenika s vrijednostima količine leda koji obično pokazuju strmu sinusoidu, sada izgledaju ravno. Kao rezultat, ove godine imamo rekordnu površinu otvorenog mora na Arktiku koji je inače bio pod ledom.


“Izostanak smrzavanja leda u moru sibirsko-arktičkog područja je bez presedana“, kaže Zachary Labe, istraživač s  Colorado State Universitya. Uvjeren je kako se to poklapa sa sve većim utjecajem čovjekovog djelovanja na klimatske promjene.


“2020. je godina u nizu rapidnih promjena na Arktiku. Bez sustavne redukcije ispuštanja stakleničkih plinova, ovo prvo ljeto bez leda na Arktiku će ući u sve radikalniju rutinu“, izjavio je znanstvenik za The Guardian.


Nije samo problem u neobičnom ovogodišnjeg toplinskom valu u Sibiru. Globalne klimatske promjene dovode do guranja struja iz Atlantika koje pak mijenjaju uobičajeno raslojavanje hladnih arktičkih voda na površini i tople vode na većim dubinama, što otežava stvaranje leda na površini.


Znanstvenici su zabrinuti jer kasno zaleđivanje mora može imati teške posljedice za cijelu planetu. Naime manje bijele površine pod ledom znači manje odbijanja sunčeve topline natrag u svemir. Leptevsko more je poznato kao mjesto gdje se rađa arktički led koji se kreće prema zapadu i sa sobom zimi nosi važne hranjive tvari prema Greenladnu i Svalbardu za arktički plankton koji će s manje nutrijenata imati manje sposobnosti za izvlačenje ugljičnog dioksida iz atmosfere.