Transfuzijska medicina može spasiti život, no poput svakog oblika liječenja, nije bez rizika. Upravo je rizicima u transfuzijskoj medicini posvećena knjiga prof. dr. Sanje Balen i doc. dr. Nataše Katalinić »Rizici transfuzijskog liječenja« koja je namijenjena studentima, specijalizantima, ali i svima koji se u svojoj praksi susreću s ovim oblikom liječenja.

– S obzirom na to da je sva literatura posvećena transfuzijskoj medicini na engleskom jeziku, imale smo potrebu dati nešto svoje na hrvatskom jeziku. Rizik i sigurnost danas su izuzetno aktualni u transfuzijskoj medicini, a zadnjih 20 godina poduzeti su ogromni napori da se sigurnost podigne što više, no bez obzira na sve napore i dalje ne možemo reći da smo postigli apsolutnu sigurnost jer nulti rizik transfuzijskog liječenja ne postoji.

Prvenstveno iz razloga jer je krv biološkog podrijetla, ali i jer je u transfuzijski lanac uključeno puno zdravstvenih dionika. Ono što ja kažem svojim studentima, jest da je najsigurnija transfuzija ona koja nije primijenjena.

Znam, nije poticajno za kliničare, no neosporno je da je dati pravi krvni pripravak, u pravoj količini i s pravim razlogom pravom određenom pacijentu, zasigurno korisno, ali uvijek prilikom odluke o transfuzijskom liječenju treba odvagnuti rizike, rekla je na današnjem predstavljanju knjige Sanja Balen.

Starenje populacije

Tako se u knjizi može pročitati da postoji preko 30 transfuzijskih reakcija i preko 30 krvlju prenosivih bolesti od kojih se darivatelji testiraju na samo njih četiri. Rizici transfuzijskog liječenja mijenjali su se kroz razvoj transfuzijske medicine, počevši od nepoznavanja krvnih grupa, bakterijskih infekcija i zgrušavanja krvi, a danas rizici transfuzijske medicine nisu nestali, posebice zbog većeg pobola od kroničnih i malignih bolesti te starenja populacije.

– Knjiga se u uvodnom dijelu bavi upravljanjem rizicima i sustavnim nadzorom nad transfuzijskim liječenjem, a nastavlja se s transfuzijskim reakcijama. U tom segmentu izdvojila bih specifičnosti transfuzijskog liječenja u novorođenačkoj dobi.

Tu je i prikaz krvlju prenosivih bolesti, a prikazani su oni uzročnici koji su nam poznati i koje testiramo, a to su hepatitisi B i C, HIV i sifilis, no postoji čitav niz drugih, rijetkih bolesti.

Jedan dio knjige posvećen je bolestima koje se pojavljuju na području gdje su ranije iskorijenjene ili su vezane za neke druge regije poput tropskih i suptropskih područja. Velik izazov kod pisanja knjige bio je širok raspon podataka i rizika liječenja pa smo nastojale knjigu pisati na čitljiv način, dodala je Katalinić.

Nove bolesti

Knjigu su predstavili i recenzenti prof. dr. Vlatka Sotošek i prof. dr. Aleksandar Včev.

– Imali smo tu sreću da smo ovaj rukopis pročitali prvi i bilo nam je zadovoljstvo pročitati jedno vrijedno štivo. Hvala vam što ste nas izabrali za recenzente, kazala je Sotošek, dok je Aleksandar Včev, dekan Fakulteta zdravstvenih studija i dentalne medicine u Osijeku, kazao za sebe da je na predstavljanju knjige u dvostrukoj ulozi izdavača i recenzenta.

– Ovo je četvrta knjiga profesorice Balen i druga knjiga docentice Katalinić. Ovaj udžbenik vrlo je aktualan u današnjem vremenu migracija i pojavljivanja novih bolesti koje nismo imali na ovim prostorima ranije.

Ovo je dobra knjiga i poslužit će svim djelatnicima koji se u svojem liječenju susreću s transfuzijskim liječenjem, a knjiga je plod zajedničkog rada ove dvije nastavnice, poručio je Včev.

Autoricama se u ime dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci zahvalio i prof. dr. Josip Španjol.

– Svaka knjiga vrijedan je doprinos edukaciji i očuvanju stečenih znanja pa će tako i ova knjiga biti među najvrjednijim doprinosima našoj medicinskoj biblioteci koja je jedna od najvećih u ovom dijelu Europe po svojem fundusu, zaključio je Španjol.

Transfuzija omogućila prvu transplantaciju bubrega

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alen Ružić istaknuo je kako je transfuzijska medicina na ovim prostorima omogućila i prvu transplantaciju bubrega u Rijeci, a ujedno je pokretač razvoja cijele medicine, kirurških i nekirurških disciplina.

– Uz probleme koje imamo s ljudskim resursima, dobro znate koliko mladi selektivno biraju specijalizacije prema tome koliko donose dobit u privatnom sektoru, a transfuzija to kao i niz drugih nije.

Usprkos svemu tome, prof. dr. Balen uspjela je održati pun pogon od dobrovoljnog darivanja do stručnih ekspertiza te kliničkog statusa zavoda, kazao je Ružić ističući da je upravo Sanja Balen bila i njegova mentorica u znanstvenom radu koja ga je učila osnovama znanosti.

– Danas ne bih bio redoviti profesor u trajnom zvanju bez ljubavi prema znanosti koju mi je usadila profesorica Balen, otkrio je Ružić.