iStock
povezane vijesti
Još se praktički nismo navikli na suživot s umjetnom inteligencijom, a ispod radara se razvija nova, prilično zastrašujuća novost – računala od ljudskog mozga.
Takozvana bioračunala – hibridni sustav koji kombiniraju živo tkivo mozga s elektronikom – prvi su put spomenuta još prije pedesetak godina. Razvoj je ubrzan 2013. godine demonstracijom da matične stanice mogu u laboratoriju formirati organoide – 3D strukture koje oponašaju mozak i danas se već koriste u biomedicini. Te 3D strukture neuronskih stanica spajaju se s elektrodama kako bi primale i slale signale, slično pravom mozgu.
Pravi preokret dogodio se 2022. kada je Cortical Labs iz Melbournea pokazao organoide koji uče igrati Pong, označavajući početak ere “organoidne inteligencije”. Već prepoznaju i ljudski govor.
Napredak dolazi iz tri smjera. Prvi su ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju, drugi je sve sofisticiraniji napredak u laboratorijskom uzgoju tkiva, a treći izrada sučelja mozga-stroja koji lagano briše granicu između biologije i elektronike.
Australski Cortical Labs najavljuju da se već priprema desktop verzija “računala od ljudskog mozga” za komercijalnu prodaju. Tvrde da su primjene neograničene – od testiranja lijekova bez životinja, do predviđanja epileptičnih napada. Međutim, ovi sustavi još uvijek pokazuju samo osnovne reakcije, daleko su još od prave inteligencije ili svijesti.
Stručnjaci kažu da je glavni problem ove tehnologije budućnosti to što još ne postoje nikakva pravila. Većina etičkih smjernica misli na organoide samo kao alate za medicinu, a ne za računala. Što ako ti “mini-mozgovi” postanu pametniji – imaju li prava? Kada prestaje granica između stroja i živog bića?
Tvrtke u SAD-u, Švicarskoj, Kini i Australiji jure naprijed, a stručnjaci upozoravaju da se zakoni moraju ažurirati prije komercijalizacije.
