Seizmološka mjerenja na Marsu

Jedno je sigurno: ako ikad koloniziramo Mars, nećemo se morati bojati potresa

T.I.

Ilustracija: NASA/JPL-Caltech

Ilustracija: NASA/JPL-Caltech

Potresi na Marsu od onih na Zemlji razlikuju se na više načina. Za početak, mnogo su slabijeg intenziteta, najveći zabilježen na teleseizmičkim udaljenostima je imao magnitudu od 3,6 stupnjeva. SEIS seizmometar je u stanju otkriti niske intenzitete potresa jer je pozadinska seizmička buka na Marsu puno niža nego na Zemlji



Robotski lander InSight krajem 2018. godine spušten je na površinu Marsa s ciljem ispitivanja Marsa ispod površine. Između ostalog i seizmološku aktivnost.


Paket seizmometara ugrađen na lander prikupio je podatke za svoju prvu kontinuiranu (marsovsku) godinu podataka otkrivajući neka iznenađenja među do sada otkrivenih više od petsto „marsotresa“.


Potresi na Marsu od onih na Zemlji razlikuju se na više načina. Za početak, mnogo su slabijeg intenziteta, najveći zabilježen na teleseizmičkim udaljenostima je imao magnitudu od 3,6 stupnjeva. SEIS seizmometar je u stanju otkriti niske intenzitete potresa jer je pozadinska seizmička buka na Marsu puno niža nego na Zemlji, bez stalnog podrhtavanja koje stvaraju oceanski valovi.




Ovi su podaci izneseni na godišnjoj konvenciji Seizmološkog društva Amerike (SSA) 2021. godine, preko Marsquake Servisa koji je dio zemaljskog tima koji prati nalaze InSighta na Marsu.


Kako prenosi Sci Tech Daily, na istoj je konvenciji Savas Ceylan iz švicarskog instituta za tehnologiju ETH Zürich koji sudjeluje u projektu, pojasnio da je tijekom cijele dužine marsovske godine (koja traje 687 zemaljskih dana), od zalaska sunca do ranih jutarnjih sati marsovska atmosfera postaje vrlo tiha, pa onda nema ni lokalne buke. Nadalje, senzori na aparaturi postavljeni na InSight prilagođeni su uvjetima na Marsu, gdje se između ostalog misli na nisku temperaturu koja na polovima pada i do -150 stupnjeva celzija.


Kako Ceylan objašnjava, na Marsu se događaju dvije vrste potresa, niskofrekventni  sa seizmičkim valovima koji se šire na raznim dubinama ispod površine i  kako relativno kratku traju i seizička snaga im pada, čini se da su sličniji potresima na zemlji. Visokofrekventni se šire kroz koru, duže traju, slabiji su i podsjećaju na potrese na Mjesecu. Velika većina zabilježenih potresa je visokofrekventna i uhvaćeni su stotinama kilometara od landera. Ako Mars bude ikad rezervna opcija za život nama zemljanima, jedno je sada sigurno: nećemo se morati plašiti potresa.