Vrhunski sport je odavno, između ostalog, pitanje znanosti. Ne samo po sve složenijim metodologijama treninga i prehrane sportaša kao baze uspjeha uz talent i predispoziciju, već i po svoj mogućoj tehničkoj pomoći. Takva je pomoć – da bi se ostvarila prednost nad konkurentima –  obilna u sportovima gdje se rezultat ne temelji samo na snazi i spretnosti tijela. Od bicikala u biciklizmu, skija u skijanju, preko vesala i čamaca u veslanju, do kupaćih kostima u plivanju, svaki tehnološki napredak u sportovima s pomagalima donosi desetinke, sekunde ili minute, ovisno o sportu.

U trkačkim disciplinama bi trebalo biti isto, ali nismo sigurno da su sprinterice te koje su jednom Usainu Boltu donijele titulu najbržeg čovjeka na svijetu u kratkim rutama. No, je li tako i na dugim prugama? Znanost je ovih dana rekla svoje na tu temu. Istraživanje u glasilu  Frontiers in Sports and Active Living čije rezultate prenosi Sci Tech Daily potvrđuje da tehnološki naprednija nova obuća pomaže atletičarima da poboljšaju rezultate na dugim stazama.

Studija je analizirala sezonska najbolja vremena za elitne trkače i trkačice u tri trkačke kategorije – 10 kilometara, polumaratonske i maratonske utrke – između 2012. i 2019. Istraživači su utvrdili statistički značajno brža vremena utrka nakon 2017. godine, što se poklapa s pojavom Nike tenisica za trčanje VaporFly 4% baziranih na novoj tehnologiji potplata. Kad su se pojavile, s njima su došle i kontroverze, jer je bilo glasova da zbog inovativne tehnologije daje nepoštenu prednost u odnosu na trkače koji ih ne nose, da je riječ o “tehnološkom dopingu”. Međunarodna atletska organizacija je reagirala tako da se nije uplitala u materijale ugrađene u tenisicu, već je zabranila da potplat tenisice za trčanje bude deblji od 40 mm, a  potplat “sprinterica” s šiljcima deblji od 30 mm. Djelomično je problem umanjen i činjenicom da rijetko tko iz samog vrha svjetskog maratona koristi neke druge tenisice. Naime, 2019. na 12 najprestižnijih maratona od 36 prvih triju pozicija, 31 su nosili VaporFly tenisice. 

Jedna od prednosti nove tehnologije izrade tenisica je što koristi najnoviju generaciju lagane pjene u srednjem potplatu zvane Nike ZoomX , što trkaču pruža veći povrat energije. Ona je uparena s karbonskom pločicom pune duljine, namijenjenoj smanjenju gubitaka energije tijekom savijanja nožnog prsta bez povećane potražnje za aktivacijom lista, kako su prije četiri godine objasnili u Nikeu. Sve ove značajke mogu, prema tvrdnjama iz Nikea, trkače učiniti i do četiri posto učinkovitijima od njihove prethodne najbrže tenisice za maraton, po čemu je je VaporFly u imenu i dobio nastavak – 4%.

Znanstveno istraživanje na praćenju rezultata vrhunskih dugoprugaša između 2012. i 2019. ne potvrđuju Nikeov postotak, ali da su rezultati u prosjeku bolji, bolji su. Na stranu što je u sličnim tenisicama (Vaporfly Next %), kenijski maratonac Eliud Kipchoge 2019. godine u Beču istrčao prvi maraton u povijesti ispod dva sata, iako rekord nije bio službeno priznat jer utrka nije bila otvorena. Kipchoge je i inače najbolji svjetski maratonac, no činjenica jest da i on u novim Nikeovim tenisicama postiže bolja vremena nego prije. Gledajući prosjek, istraživači su došli do rezultata da su u prosjeku najbolji svjetski dugoprugaši u Nike tenisicama popravili svoje rezultate između 0,6 do 1,5 posto, dok je u ženskoj konkurenciji skok vidljiviji, od 1,7 do 2,3 posto. Da to prevedemo u vrijeme, 1,7 posto za žene u maratonu znači nešto više od 2 minute bolji rezultat. A dvije minute nije malo.

“Što se tiče kronometrijskih performansi, to je po našem mišljenju veliki napredak”, rekao je dr. Stéphane Bermon, glavni autor članka i direktor Odjela za zdravlje i znanost Međunarodnog atletskog saveza (IAAF).

Istraživače je iznenadila prilično velika razlika između muškaraca i žena, no povezali su to s razlikom u težini. Smatraju da lakši atletičari imaju više koristi od nove Nike tehnologije tenisica za trčanje.

“Rezultati potvrđuju da trkači na duge staze imaju koristi od napredne tehnologije korištene kod dizajna tenisica. Hoće li ova tehnologija biti zabranjena ili jednostavno kontrolirana, kao što je trenutno, to je nešto o čemu će Međunarodni atletski savez tek odlučivati” – kaže Bermon.

Zaključio je da se do daljnjeg neće poduzimati nova istraživanja, no direktor odjela za zdravlje i znanost pri IAAF-u smatra da bi bilo korisno poduzeti nova praćenja kako bi se shvatilo hoće li masovno usvajanje nove obuće kod elitnih trkača i rekreativaca uzrokovati manje ili više ozljeda.