Veliko istraživanje provedeno u Danskoj na uzorku od više od 1,2 milijuna djece tijekom 24 godine donosi ohrabrujuće rezultate za roditelje. Studija, objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, pokazala je da ne postoji znanstveno opravdana povezanost između izloženosti aluminijskim solima u cjepivima i pojave autizma, astme ili bilo kojeg od 50 ispitivanih kroničnih bolesti, uključujući autoimune, alergijske i neurološke poremećaje.

Aluminijske soli koriste se više od 70 godina u neaktiviranim cjepivima kako bi pojačale imuni odgovor na malu dozu cjepiva. Suprotno uvriježenim mitovima, ova studija jasno ističe da se u cjepivima ne ubrizgava metal u obliku čistog aluminija, nego spoj drugačijih kemijskih svojstava. Epidemiolog Anders Hviid iz Statens Serum Institute objašnjava da nema povećanja koncentracije aluminija u krvi ili dlakama djece nakon cijepljenja, što dodatno potvrđuje sigurnost ove komponente cjepiva.

Studija je koristila nacionalne registre koji prate cijepljenje, dijagnoze i druge podatke, uspoređujući djecu cijepljenu u različitim razdobljima s različitim stopama izloženosti aluminijskim solima. Rezultati nisu pokazali nikakvu uzročnu vezu između aluminijanih pojačivača i negativnih zdravstvenih ishoda, što upućuje na sigurnost korištenja ove komponente u pedijatrijskoj praksi.

Za usporedbu, bebama u prvih šest mjeseci života koliko prime sve potrebne doze cjepiva unese se oko 4.4 mg aluminija, što je manje od količine aluminija koju dojeće ili adaptirano dojene bebe unose hranom. Svakodnevna izloženost aluminiju iz okoliša i prehrane daleko je veća nego količina koju djeca dobiju putem cjepiva, a organizam ga učinkovito eliminira putem bubrega.

Ovaj opsežni znanstveni rad predstavlja jedan od najopsežnijih i najdetaljnijih analiza na temu sigurnosti cijepljenja djece i stavlja točku na mnoge neutemeljene sumnje.

“Cijepljenje ostaje ključno za prevenciju bolesti i spašavanje milijuna života svake godine, a ova studija doprinosi dodatnoj sigurnosti te preporuke”, navode znanstvenici.