Velik broj istraživača postkolonijalne i dekolonijalne teorije iz cijeloga svijeta okupio se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na trodnevnoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom »Postcolonial, Decolonial, Postimperial, Deimperial« koja se održava do 17. svibnja i koja, s obzirom na sam naziv, teži raspravi o razlikama, proturječnostima, no i sličnostima između pojmova naznačenih u samome nazivu.

U ime Sveučilišta konferenciju je najavio prorektor za znanost i umjetnost prof. dr. sc. Gordan Jelenić koji se osvrnuo na pitanja koja konferencija i svojim nazivom, no i postavljenom problematikom nameće.

Uz velik broj istraživača s raznih svjetskih sveučilišta, njih otprilike 85, pozvano predavanje s temom »Decoloniality Thirty Years Later: What Was Lost, What is to be Kept, and Is There a Future?« imala je dr. Madina Tlostanova, a u nastavku će s temom »’Decolonization or Extinction’: Planetary Lessons from Indigenous Land Struggles« predavanje imati dr. Priyamvada Gopal te dr. Maria Todorova s temom »The Zeitgeists of Imperial, Colonial, and Their Derivatives«.

Efekt prošlih carstava

Na međunarodnoj konferenciji, kazao je dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović, stručnjaci su se okupili s ciljem rasprave i razmjene ideja i stajališta glede premreženosti i kompleksnosti pojmova/fenomena kolonijalizma i imperijalizma, kao i procesa dekolonizacije i deimperijalizma, a kako je inicijalno tematski, objasnivši sukus, poentirao, »stanje u teoriji je karakterizirano prefiksom -post, primjerice postmodernizam, postokolonijalizam, postmemorija i tako dalje, a ova konferencija pruža pogled na prijelaz s prefiksa -post na -de«; dok »prefiks -post indicira ono što dolazi, prefiks -de pak upućuje na ono što će nestati«.

Sam znanstveni skup prvi je istraživačke grupe projekta »REVENANT – Revivals of Empire: Nostalgia, Amnesia, Tribulation«, ističe Jeremy F. Walton, koji je na njegovu čelu, a nastoji pojasniti »efekt prošlih carstava, posebno u ovoj regiji, te vidjeti kako ona nastavljaju danas utjecati na politički život i kulturu«.

Znanstvenici različitih profila

– Ne propitujemo samo negdašnja carstva, već i kolonijalizam, pitanje može li se smatrati da su određena balkanska područja bila kolonizirana od Habsburgovaca, Osmanlija, jer kad govorimo o kolonijalizmu, svi prvo pomislimo na južnu Aziju ili subsaharsku Afriku.

Zato smo htjeli okupiti znanstvenike različitih profila, da vidimo što nam je zajedničko, što možemo podijeliti i naučiti jedni od drugih glede neke nadteme, kaže Walton.

On je u svome izlaganju naziva »Analytical and Hermeneutic Concerns in the Postempire«, birajući pojam deimperijalizacija, pokušao dati novi koncept teoriji kolonijalnosti i dekolonijalnosti, čime se naglašava i osvješćuje imperijalističko nasljeđe, umjesto da se niječe ili pak uzdiže.

Dodaje da su spomenuti procesi i fenomeni bitni i za društvo današnjice, jer »unatoč tome što sam postkolonijalizam datira gotovo pola stoljeća unatrag, neka teorijska i politička pitanja koja je nametnuo, vezana uz formacije znanja i moći, i dalje su aktualna«.

U sklopu znanstvenoga skupa u Art-kinu će se prikazati i film »Brijuni – A Necromantic Theatre« autora Behzada Khosravi Noorija i Magnusa Bärtasa.