Deset trilijuna dolara za nobela! Toliko su naime proteklih dana dobili svi ovogodišnji laureati prestižne nagrade koji će biti okupljeni sljedećeg mjeseca u Cambridgeu.

Doduše, nije tu riječ o »onom« nobelu, već o Ig Nobelovoj nagradi, svojevrsnom satiričkom pandanu nobelove nagrade koji se dodjeljuje za stvarne, ali bizarne znanstvene radove i postignuća tijekom prošle godine.

Kao što nije riječ ni o onim pravim dolarima već je nagrada koju je svaki od dobitnika »pokupio« 10 trilijuna zimbabveanskih dolara. Odnosno, u trenutku pisanja ovog teksta, negdje oko 30 eurocenti.

Ova nagrada, koja sada već ulazi u red prestižnih priznanja, i čije statue dobitnici nerijetko ponosno izlažu na policama zajedno s ostalim priznanjima koja su dobili tijekom svoje znanstvene karijere, ustanovljena je 1991. godine i to na prestižnom MIT-u, Tehnološkom institutu u Massachusettsu, jednom od najboljih tehničkih fakulteta na svijetu.

Cilj je bio, kako slogan Ig Nobela govori, proslaviti postignuća koja će vas prvo nasmijati, a potom natjerati da se zamislite.

U skladu s tim je i ovogodišnje otkriće za kojega je japanski znanstvenik Tomoki Kojima dobio Ig Nobela za biologiju. Dokazao je svojim znanstvenim radom da bi farmerima bilo izvrsno svoje krave obojati u crno-bijele pruge kako bi nalikovale na zebre.

Foto REUTERS/Brian Snyder

To će, pokazuju rezultati njegova istraživanja kojega je proveo s desetak suradnika-znanstvenika, i stotinjak suradnika-krava, smanjiti broj ugriza muha kod životinja za polovinu. Čime se proporcionalno smanjuje i potreba za pesticidima, što dovodi do smanjenja zagađenja okoliša.

Nagrada za mir

Naravno, Kojima nije jedini znanstvenik koji se ove godine ovjenčao Ig Nobelom. Iako nema strogo definirane kategorije, ova se nagrada dodjeljuje svake godine najmanje u desetak područja.

Među kojima je i IG Nobelova nagrada za mir, koju su ovaj puta dobili njemački znanstvenici predvođeni Fritzom Rennerom za rad kojim dokazuju kako konzumacija alkohola ponekad povećava sposobnost govorenja stranih jezika. Čak i onih koje nikada niste čuli, a kamoli učili.

Jessica Werthmann

Ponekad pak Ig Nobela za mir dobiju i ljudi koji nisu znanstvenici, koji ne rade teorijska istraživanja već praktična djela. Pa je tako 2013. bjeloruski diktator Lukašenko podijelio nagradu sa svojom tajnom policijom.

Lukašenko zato što je uveo zakon kojim se zabranjuje aplaudiranje, a njegova policija jer je zbog aplaudiranja uhitila i »obradila« čovjeka koji je imao samo jednu ruku.

Obrada je trajala nekoliko godina, i većinom je provođena u prilično hladnim i zabitim dijelovima ove demokratske i miroljubive zemlje, posebice poznate po svom gostoprimstvu prema ruskim vojnicima koje rado ugošćava na granici s Ukrajinom.

Lukašenko se te godine na dodjeli nije pojavio, kao ni nitko od njegovih KGB-ovaca. Za mir je svojedobno nagrađena i ugledna grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Bernu čiji je rad, koji nije samo razrađen u teoriji već je i rezultat brojnih eksperimenata, dao odgovor je li vam bolje kada vas, u kavanskoj tuči, po glavi udare punom ili praznom pivskom bocom. Zaključak je bio da nema baš neke velike razlike.

U većini slučajeva, posebice ako se izuzmu nagrade za mir i nagrade za književnost, iza dobitnika stoje vrlo ozbiljna istraživanja, i svakako nije riječ o teorijama koje svakodnevno kuju ekipe sjedeći pred lokalnom trgovinom s pokojom bocom hladnog piva u ruci.

Dapače, nekoliko dobitnika Ig Nobela su ujedno i dobitnici onog pravog Nobela poput Andre Geima koji je Ig Nobela za fiziku dobio 2000. godine, dok je Nobela, također za fiziku, dobio deset godina kasnije.

Kratki govor

I sama svečana ceremonija dodjele Ig Nobela prilično je reprezentativna, dodjeljuje se uvijek na nekom od najboljih sveučilišta svijeta, a dobitnicima nagrade uručuju njihovi kolege, dobitnici »pravog« Nobela koji su se ovjenčali godinu ranije.

Tako bi, ukoliko Nobela za mir ove godine dobije američki predsjednik Trump, što on jako želi, ali za što su šanse prilično tanke, on mogao nagodinu svečano uručiti nagradu svom budućem kolegi.

Naravno, ukoliko bude imao vremena između razrade dvaju akata, recimo o uvođenju novih carina i prisilnoj deportaciji stranaca iz SAD-a. Ujedno, dobitnici Ig Nobela prilikom primanja nagrada obraćaju se javnosti, no govor im ne smije biti dulji od minute.

A da bi osigurali kako se ovaj vremenski termin poštuje, organizatori ne koriste zvonce već šestogodišnjeg klinca koji nakon šezdeset sekundi govora počinje na sav glas zavijati kako mu je dosadno i kako treba ići kući. Nikada se nije dogodilo da laureat nastavi govor jer klinci koje organizatori biraju imaj vrlo prodoran glas.

Još jedna od tradicija tijekom dodjele nagrada je i bacanje papirnatih aviona na pozornicu, a broj ovih zrakoplova bude najčešće toliko velik da je potrebno nekoliko sati čišćenja nakon ceremonije da bi se sve dovelo u red.

Foto REUTERS/Brian Snyder

Titulu državnog čuvara metle na Ig Nobelu i glavnog čistača pozornice godinama je držao profesor Roy J. Glauber, američki teorijski fizičar i profesor fizike na Harvardu.

Jedini put kada nije prisustvovao dodjeli nagrada i čišćenju pozornice bio je 2005. godine. Tada je, naime, morao otići u Stockholm kako bi primio svoju »pravu« Nobelovu nagradu za fiziku a dodjela se događala u isto vrijeme kad i dodjela njemu omiljenog Ig Nobela.

Džabe diše zrak

Inače, prvi Ig Nobel inspiriran je američkim eugenistom Robertom Klarkom Grahamom koji je te 1991. godine otvorio banku sperme u koju su primane donacije samo od nobelovaca i pobjednika na olimpijskim takmičenjima.

Dobio je nagradu za biologiju, no kada se vidjelo koliko još, u stvari, kandidata za ovakvo priznanje ima među znanstvenicima diljem svijeta, ustanovljena je nagrada po kategorijama.

Tako je Ig Nobela za mir te godine dobio Edward Teller, otac hidrogenske bombe i to pod obrazloženjem da nakon njegova otkrića nikome neće pasti na pamet pokrenuti nuklearni rat, dok je Ig Nobela za školstvo dobio tadašnji potpredsjednik SAD-a Day Quayle za kojega su ustvrdili da »džabe diše zrak i zauzima prostor«, pokazujući tako koliko je velika potreba za uporabom znanosti u edukaciji djece. Da ne bi bili kao Quayle.

Sljedeće godine dodatno je proširen popis kategorija pa je uveden i IG Nobel za umjetnost kojega su podijelili Jim Knowlton za svoj poster iz anatomije pod naslovom »Penisi životinjskog svijeta«, i Nacionalna zaklada za umjetnost koja je rad gospodina Knowltona napravila kao pop-up slikovnicu, trodimenzionalnu knjigu iz koje, kada se otvori stranica, iskače taj isti penis svake pojedine životinje.

Pa da se može i uživo usporediti i detaljno proučiti. Te je godine Ig Nobela za literaturu dobio i ruski znanstvenik Jurij Struchov s moskovskog Instituta za organoelemente, ali ne zbog kvalitete već kvantitete svoga rada.

Naime, Struchov je između 1981. i 1990. objavio više od 948 znanstvenih radova, izbacujući u prosjeku po jedan znanstveni rad svakih 3,9 dana. I to računajući i vikende i praznike.

Nagradom za mir te je godine ovjenčan u Daryl Gates, šef policije Los Angelesa zbog »jedinstvenih metoda zbližavanja ljudi«. Naime, te su 1992. godine u Los Angelesu izbili masovni neredi, a zatvori su bili krcati, popunjeni višestruko preko svojih kapaciteta, pa je trebalo čovjeku odati priznanje.

Nagrada za neuspjeh

Posebna se pažnja pridaje i radovima s polja humane medicine, pa je tako jedan od dobitnika i James F. Nolan sa suradnicima, koji su na vlastitoj koži, bez sumnje prilično bolno, provodili istraživanja za znanstveni rad pod nazivom »Akutna obrada penisa koji zapne u rajfešlusu«.

Tijekom 1994. godine nagrada je podijeljena između Pacijenta X, kome je puni identitet zadržan u tajnosti, bivšeg američkog marinca, žrtve ugriza otrovne zmije zvečarke, koji je od liječničkog tima zahtjevao da mu se na usne spoje žice od akumulatora na automobilu kojega su potom, punih pet minuta, držali da radi na 3.000 obrtaja.

Njegov sudobitnik nagrade bio je dr. Richard C. Dart za svoj znanstveni rad pod nazivom »Neuspjeh tretmana električnim šokovima prilikom ugriza otrovnice«.

Inače, Ig Nobel nije, ma koliko se na prvi pogled čini, beznačajan i nevažan, jer ovi znanstveni radovi nerijetko kasnije nađu stvarnu primjenu koja ponekad može imati i vrlo dramatične razmjere.

Foto REUTERS/Brian Snyder

Tako je studija koja je 2006. dobila Ig Nobela za biologiju pokazala kako je komarcima koji prenose malariju podjednako primamljiv smrad ljudskih znojnih nogu i sira Limburgera.

Uskoro su načinjene tisuće klopki za komarce s Limburger sirom i postavljene su u nekoliko zemalja Afrike. Rezultat? Broj oboljelih od malarije drastično je smanjen.

Inače, za razliku od svog puno poznatijeg imenjaka, Ig Nobel ima i svojevrsne »leteće« kategorije, polja u kojima se ne dodjeljuju nagrade redovito već s vremena na vrijeme kada se pojavi neki biser koji doista iskoči nad svima.

Tako je svojedobno aktivistička grupa koja se bavi uklanjanjem grafita dobila Ig Nobela za arheologiju, koji se inače ne dodjeljuje redovito, jer su sa zidova špilje u Francuskoj obrisali prethistorijske crteže koje su oslikali još praljudi prije nekoliko tisuća godina.

Za veterinu su Ig Nobela dobila dva znanstvenika sa Sveučilišta Newcastle jer su dokazali kako krave koje imaju ime daju više mlijeka od onih koje nemaju ime. Ljudi, imenujte svoje krave, ako ih imate. Rozinka, Jagoda, Berava, nije bitno, svaka od njih davati će više mlijeka nego neka neimenovana krava bez identiteta.

Popularizacija znanosti

Naravno, u cijeloj masi istraživanja koja se svake godine pojavljuju na znanstvenoj sceni dobar je dio je i onih koji se bave ljudskim sudbinama, pa i zbivanjima nakon smrti.

Tako su dobitnici Ig Nobela za astrofiziku prije nekoliko godina dokazali kako crne rupe u svemiru ispunjavaju apsolutno sve detalje opisa pakla kakav se provlači u povijesnim knjigama.

Potom tu je i znanstveni rad, pretočen u stvarni elektromehanički sustav za kojega je Gustano Pizzo razradio kako bi se savladali otmičari u zrakoplovima. Ovaj sustav otmičara bi izbacio kroz otvor u podu zrakoplova u prostor za teret, tamo bi ga automatski zatvorio u veliki paket, kojeg bi potom, uz padobran izbacio na tlo gdje bi ga čekala policija.

Imajte na umu da je Pizzo Ig Nobela za ovaj izum primio 2013. godine, dvanaest godina nakon udara na blizance u New Yorku. Toliko je talijanskom znanstveniku, naime, trebalo vremena da sustav razradi u najsitnije detalje.

Ig Nobel je satirična nagrada, no vrlo cijenjena u krugu znanstvenika. Ne samo zbog eventualne praktične primjene nekih od rješenja koja su u radovima prikazana, već i zbog razvoja kritičkog načina razmišljanja, ali i popularizacije znanosti. Jer što ima veselije i zabavnije od farbanja krava u zebrine boje, a ako se pri tome smanji i uporaba pesticida, nema kraja sreći.

Savršeni cacio e pepe

Ig Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je Giacomu Bartolucciju, Danielu Marii Busiellu, Matteu Ciarchiju, Albertu Corticelliju, Ivanu Di Terlizziju, Fabriziju Olmedi, Davideu Revignasu i Vincenzu Marii Schimmentiju za analizu svojstava umaka za tjesteninu. Talijanski fizičari otkrili su znanstvenu formulu za savršeno kremasti umak cacio e pepe.

Foto REUTERS/Brian Snyder

Tim istraživača iz Austrije, Njemačke, Italije i Španjolske utvrdio je da je ključ u škrobu: grudanje nastaje kad ga nema dovoljno, dok previsoke količine čine umak pretvrdim.

Idealno je, kažu, da škrob čini 2 do 3 posto mase sira. Budući da voda od kuhanja tjestenine često nema preciznu količinu škroba, znanstvenici preporučuju jednostavno rješenje – otopiti 4 grama kukuruznog ili krumpirovog škroba u 40 grama vode, lagano zgusnuti i pomiješati sa sirom. Papar se dodaje na kraju, uz preporuku da se prethodno kratko tostira radi boljeg okusa i arome.

Dobitnici za 2025.

Zrakoplovstvo: Francisco Sánchez, Mariana Melcón, Carmi Korine i Berry Pinshow za istraživanje kako alkohol utječe na sposobnost šišmiša da lete i koriste echolokaciju.

Biologija: Tomoki Kojima, Kazato Oishi, Yasushi Matsubara, Yuki Uchiyama, Yoshihiko Fukushima, Naoto Aoki, Say Sato, Tatsuaki Masuda, Junichi Ueda, Hiroyuki Hirooka i Katsutoshi Kino za pokuse koji pokazuju da krave obojene prugama poput zebri mogu izbjeći ubode muha.

Kemija: Rotem Naftalovich, Daniel Naftalovich i Frank Greenway za istraživanje može li konzumacija teflona (politetrafluoretilena) povećati volumen hrane i stvoriti osjećaj sitosti bez dodatnih kalorija.

Inženjerski dizajn: Vikash Kumar i Sarthak Mittal za analizu kako neugodan miris cipela utječe na korisničko iskustvo korištenja cipelarica.

Književnost: William B. Bean (posthumno) za 35-godišnje bilježenje i analizu rasta vlastitog nokta.

Prehrana: Daniele Dendi, Gabriel H. Segniagbeto, Roger Meek i Luca Luiselli za istraživanje koliko određena vrsta guštera preferira pojedine vrste pizze.

Mir: Fritz Renner, Inge Kersbergen, Matt Field i Jessica Werthmann za otkriće da konzumacija alkohola ponekad poboljšava sposobnost govora na stranom jeziku.

Pedijatrija: Julie Mennella i Gary Beauchamp za istraživanje što dojenče »osjeća« kada majka konzumira češnjak.

Fizika: Giacomo Bartolucci, Daniel Maria Busiello, Matteo Ciarchi, Alberto Corticelli, Ivan Di Terlizzi, Fabrizio Olmeda, Davide Revignas i Vincenzo Maria Schimmenti za otkrića o fizici umaka cacio e pepe, osobito o faznoj tranziciji koja uzrokuje grudanje.

Psihologija: Marcin Zajenkowski i Gilles Gignac za istraživanje što se događa kada nekome kažete da je inteligentan.