Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) pri Europskoj komisiji danas je objavila da se na globalnoj razini 2020. godina izjednačila s 2016., najtoplijom godinom u ljudskoj povijesti. Podatak je posebno zabrinjavajući jer je prošle godine El Nino – periodična prirodna meteorološka pojava koja donosi sezonske promjene u tropskom pojasu – donio iznadprosječno hladno vrijeme ekvatorijalnom pojasu. 2016. je bila najtoplija zahvaljujući i tome što je El Nino te godine donio izrazito toplo vrijeme.

Gledajući samo Europu, podaci su još više uznemirujući. S 0,4 stupnja Celzija višom prosječnom temperaturom, 2020. je oborila rekord 2019. najtoplije godine u Europi.

2020. globalno bila je za 0,6 stupnja Celzija toplija od standardnog referentnog razdoblja 1981-2010. i za 1,25 stupnja Celzija iznad predindustrijskog razdoblja 1850-1900.

Kad se pribroji godina iza nas, posljednjih šest godina su najtoplijih šest zabilježenih godina u povijesti.
Najveće godišnje odstupanje temperature od prosjeka 1981. – 2010. koncentrirano je nad Arktikom i sjevernim Sibirom, dosežući povećanje od nevjerojatnih 6 stupnjeva Celzija.

U skladu s ovim podacima sezona šumskih požara bila je neobično aktivna u ovoj regiji, požari su prvi puta započeli u svibnju, nastavljajući se tijekom cijelog ljeta i sve do jeseni. Kao rezultat toga, prema polu Arktičkog kruga, požari su 2020. godine oslobodili rekordnu količinu od 244 megatona ugljičnog dioksida, za trećine više od rekordne 2019. godine. Tijekom druge polovice godine, arktički morski led bio je znatno niži od prosjeka za to doba godine, dok su u srpnju i listopadu zabilježeni najniži razmjeri morskog leda za određeni mjesec.

Općenito, sjeverna hemisfera imala je iznadprosječne temperature tijekom godine, osim regije iznad središnjeg sjevernog Atlantika. Suprotno tome, dijelovi južne hemisfere imali su ispodprosječne temperature, osobito iznad istočnog ekvatorijalnog Pacifika, povezane s hladnijim uvjetima El Niña koji su se razvijali tijekom druge polovice godine.

U nizu loših vijesti koje donosi izvješće klimatske službe Europske komisije ističe se i da su satelitska mjerenja globalnih atmosferskih koncentracija CO2 pokazala da je količina CO2 nastavila rasti i u 2020. godini, iako po manjoj stopi negoli 2019. godine.

„Iako su koncentracije ugljičnog dioksida u 2020. godini porasle nešto manje nego u 2019., to nije razlog za samozadovoljstvo. Dok se neto globalne emisije ne smanje na nulu, CO2 će se i dalje akumulirati u atmosferi i pokretati daljnje klimatske promjene. ” – komentirao je podatke Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus.