Od 2.310 uzoraka urina uzetih od skupine Amerikanaca u istraživanju državnog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 1.885 je sadržavalo vidljive tragove glifosata, aktivnog sastojka herbicida koji se naširoko koristi širom svijeta. Drugim riječima, 80 posto Amerikanaca je u većoj ili manjoj mjeri je  kontaminirano potencijalno kancerogenom i kontroverznom kemikalijom za uništavanjem korova.

Znanstvenici koji su radili na istraživanju označili su ovo saznanje kao uznemirujuće i zabrinjavajuće, još i više ako se uzme u obzir da su gotovo trećina sudionika bila djeca u dobi od šest do 18 godina.

Znanstvenici s državnih ustanova i privatnih agencija već godinama upozoravaju kako nalazi sugeriraju da opasni herbicidi ulaze u organizme ljudi. I količina i učestalost glifosata pronađenog u ljudskom urinu u stalnom je porastu od 1990-ih kada je Monsanto Co. uveo genetski modificirane usjeve dizajnirane za izravno prskanje Roundupom na bazi glifosata koji je u širokoj uporabi u SAD-u, prema istraživanju koje su 2017. objavili istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kalifornije u San Diegu.

Problem je u tome što je glifosat najviše korišten herbicid u povijesti, a još nije definitivno utvrđeno djeluje li devastirajuće na ljudsko zdravlje ili je posve siguran. I dok u Montesantu i njegovom vlasniku od 2018. Bayeru tvrde kako je glifosat siguran i da nije zabrinjavajuća njegova prisutnost u ljudskom organizmu, znanstvena zdravstvena zajednica je pak podijeljena oko tog pitanja.

Primjerice Međunarodna agencija za istraživanje raka, jedinica Svjetske zdravstvene organizacije, je glifosat 2015. klasificirala kao vjerojatni ljudski kancerogen.

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) zauzela je suprotan stav, klasificirajući glifosat kao tvar za koju je malo vjerojatno da će biti kancerogena. No prošlog mjeseca savezni prizivni sud izdao je mišljenje kojim se poništava odluka agencije o sigurnosti i nalaže agenciji da “dodatno razmotri” dokaze o rizicima od glifosata.

U mišljenjima oko kancerogenosti glifosata treba uzeti u obzir da je u pitanju veliki biznis i snagu lobista po čemu je Monstanto postao zloglasan u krugovima znanstvenih zajednica i ekoloških aktivista.

Slične rasprave kakve se vode u SAD, okupiraju i europsku javnost. Glifosat je dozvoljen za uporabu u EU do prosinca 2022. godine kada će se morati odlučiti što i kako dalje. Neke članice, poput Austrije, već su 2019. zabranile uporabu glifosata kao herbicida na svojim poljima, a ograničenja uporabe su na snazi i u Češkoj, Italiji i Nizozemskoj, a Francuska i Njemačka namjeravaju ga zabraniti do kraja 2023.

I u Hrvatskoj postoji snažan pritisak ekoloških udruga i političke oporbe da se glifosat izbaci iz uporabe. Jedan od argumenata je da uporabom ovog herbicida posredno trujemo naš med i činimo ga nekonkurentnim. Iako je to zapravo mana i slabost hrvatske poljoprivredne proizvodnje, prednost Hrvatske u ovakvom je slučaju činjenica da mi ipak nemamo tako intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, pa je i uporaba herbicida ipak niža. Procjenjuje se da oko polovica svih herbicida koji se koriste u Hrvatskoj, sadrže glifosat.

Oko 100 tisuća tona glifosata godišnje završava na američkim poljima za uništavanje korova u genetski modificiranim kulturama kao što su kukuruz i soja, kao i na usjevima koji nisu genetski modificirani kao što su pšenica i zob, ali kao sredstvo za sušenje kako bi usjevi prije bili spremni za žetvu.