Bonobi zbog svog etosa ‘vodi ljubav, a ne rat’ u svijetu čovjekolikih majmuna slove kao ‘cool hipiji’ za razliku od njihovih ratobornih rođaka čimpanza, no nova studija sugerira da ta reputacija baš i nije opravdana.

Znanstvenici su u šesnaest europskih zooloških vrtova pratili agresivno ponašanje među 22 skupine bonoba i čimpanza, dviju vrsta genetski najbližih ljudima.

Pratili su zalijetanja, udaranja, ugrize, šamaranje i gaženje, a statistike nisu pokazale razliku između dviju vrsta u stopi agresivnog ponašanja, bilo da je riječ o fizičkom kontaktu ili prijetnjama bez kontakta.

Razlika je pak zabilježena u tome prema kome je agresivno ponašanje usmjereno, piše Reuters.

Kod čimpanza je agresivno ponašanje prvenstveno dolazilo od mužjaka te je bilo usmjereno i prema mužjacima i prema ženkama. S druge strane, ženke bonoba pokazale su se znatno agresivnijima od ženki čimpanza. Kod bonoba su agresiju pokazivali i ženke i mužjaci, a bila je prvenstveno usmjerena prema mužjacima.

„Što se tiče sustava dominacije, čimpanze su patrijarhalne. Mužjaci se međusobno povezuju – u sukobima unutar skupine i protiv drugih zajednica čimpanza – te se bore za međusobnu prevlast”, rekao je Emile Bryon, doktorand ponašanja i kognicije životinja sa sveučilišta u Utrechtu, glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances.

Čimpanze „iskazuju i agresiju prema ženkama u sporovima oko pristupa resursima ili kako bi ih prisilili na parenje”, dodao je Bryon.
Kod bonoba je situacija obrnuta.

„Bonobi su matrijarhalni. Ženke su društvene i povezuju se. One se također natječu za resurse, no ne iskazuju agresiju jedna prema drugoj”, rekao je Bryon.

„Mužjaci bonoba mogu imati koristi od statusa svojih majki pri pristupu resursima, ali iskazuju manje agresije prema ženkama nego što to čine čimpanze. Mužjaci i dalje pokazuju agresiju jedni prema drugima u sličnoj mjeri kao i čimpanze.”

Iako su zabilježene razlike u razinama agresije unutar skupina obje vrste, bonobi su se pokazali i najagresivnijim i najmanje agresivnim među promatranim skupinama.

„Porijeklo percepcije o ‘hipijima’ bonobima ukorijenjeno je u nekoliko elemenata. Za razliku od čimpanza oni održavaju uglavnom miroljubive odnose sa susjednim skupinama, nikada ne ubijaju članove vlastite skupine ili to čine iznimno rijetko – jedan je takav slučaj zabilježen 2025. godine – a društvene napetosti rješavaju socio-seksualnim ponašanjem”, pojasnio je Bryon.

„Naši rezultati sugeriraju da je, unatoč tim kontrastima, agresija i dalje relevantan dio društvenog života bonoba, iako je raspoređena drugačije nego kod čimpanza”, dodao je autor.

Socio-seksualno ponašanje na koje se Bryon referira uključuje radnje poput snošaja i trljanja genitalija u različitim kombinacijama spola i dobi, uključujući odnose mužjak-ženka, ženka-ženka, kao i odnose starijih i mlađih jedinki.

Studija je obuhvatila devet skupina čimpanza sa 101 jedinkom i 13 skupina bonoba s 88 jedinki u zoološkim vrtovima u Belgiji, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj.

Iako nalazi pružaju nove uvide u ove dvije vrste, Bryon napominje kako je teško procijeniti postoje li takve razlike u ponašanju i među populacijama u divljini.

Kod divljih čimpanza su primjerice zabilježeni smrtonosni sukobi nalik ratovima s drugim skupinama, a takva opažanja ne postoje kod bonoba, vrste koja je malobrojnija i teža za promatranje.

Čimpanze nastanjuju 21 zemlju diljem ekvatorijalne Afrike, dok bonobi žive isključivo u Demokratskoj Republici Kongo.

Obje su vrste podjednako srodne ljudima te dijele otprilike 98,8 posto našeg genoma. Njihova se evolucijska linija odvojila od linije koja je vodila do ljudi prije otprilike sedam milijuna godina.

„Kada je riječ o agresiji kod naših najbližih živućih srodnika, binarna podjela na miroljubive i ratoborne bila je zbunjujuća te je dodatno potaknula rasprave je li naš evolucijski put više nalikovao onome čimpanza ili bonoba”, rekao je Bryon.

„Iako agresija može uvijek postojati u ovom ili onom obliku, način na koji je raspoređena uvelike je oblikovan time tko nad kime ima moć”, zaključio je Bryon.

„Premda se ne bi smjeli izvoditi izravni zaključci – uostalom, naši su društveni sustavi previše različiti od onih u čimpanza ili bonoba – ova je rasprava u konačnici vrlo informativna kada je riječ o razumijevanju društvenog tkiva koje potiče ili suzbija izražavanje agresije u našoj vrsti i šire.”