Poplave u Španjolsko / Foto REUTERS
Dok je veći dio kontinenta bio suši od prosjeka, obilne kiše rezultirale su poplavama u dijelovima Sredozemlja i Skandinavije
povezane vijesti
- “Paradoks današnjice je da se nikad nije više govorilo o napuštanju fosilnih goriva, a o njima smo ovisniji nego ikad”
- Crtica iz Novog lista iz 1980. podsjeća na lijepi običaj. Riječani su u parkovima imali – svoja stabla
- Znate li da je Hrvatska jedna od najšumovitijih europskih država. To je neprocjenjiv prirodni resurs
Prošli mjesec bio je drugi najtopliji ožujak u Europi u povijesti mjerenja, podaci su EU-ova programa Copernicus za klimatske promjene, koji je izvijestio i o drugoj najvišoj globalnoj temperaturi površine mora za isti mjesec.
Globalno, ožujak je bio četvrti najtopliji od početka mjerenja s prosječnom temperaturom od 13,94 stupnja Celzija, što je 1,48 stupnjeva iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka za taj mjesec u razdoblju od 1850. do 1900. i 0,53 stupnja iznad prosjeka za ožujak od 1991. do 2020., pokazali su podaci.
Copernicus ističe da se trend ekstremno visokih temperatura nastavlja. Najtopliji ožujak u povijesti zabilježen je 2024. godine.
U Europi je evidentirano posebno snažno zagrijavanje s prosječnim temperaturama od 5,88 stupnjeva, odnosno 2,27 stupnjeva iznad početne vrijednosti od 1991. do 2020. Dok je veći dio kontinenta bio suši od prosjeka, obilne kiše rezultirale su poplavama u dijelovima Sredozemlja i Skandinavije.
Na Arktiku je u ožujku zabilježena rekordno niska površina morskog leda – 5,7 posto ispod prosjeka, što je najniža ikada dosad zabilježena površina za taj mjesec, izvijestio je Copernicus, a prenosi dpa.
Globalne temperature površine mora u prosjeku su iznosile 20,97 stupnjeva, što je druga najviša razina dosad evidentirana u mjesecu ožujku.
Uvjeti su se oštro razlikovali među regijama, s produljenim toplinskim valom na zapadu Sjedinjenih Država, dok su stanovnici Aljaske, Kanade i sjeverozapadnog Sibiar doživjeli neuobičajeno hladno vrijeme.
Direktor Copernicusa Carlo Buontempo rekao je da navedeni brojevi zajedno odražavaju klimatski sustav koji je pod stalnim i ubrzavajućim pritiskom.
Copernicusova služba za klimatske promjene redovito objavljuje podatke o globalnim površinskim temperaturama, morskom ledu i oborinama na temelju računalno generiranih analiza koje uključuju milijarde mjerenja putem satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.
