Oni digitaliziraju svjetsku intelektualnu baštinu, planet Zemlju, Mjesec, mora i podmorje (Google), osiguravaju globalnu platformu trgovanja gdje bilo tko može prodati bilo što bilo kome (eBay), olakšavaju ponudu na tržištu intelektualnog rada tako što spajaju poslodavca s najamnim radnikom bez direktnog kontakta gdje je posao podijeljen u tisuće malih zadataka koje radnicima distribuira online platforma u realnom vremenu (Amazonov Mechanical Turk). 

   Oni znaju tko je prijatelj s kim (Facebook), kakve su čije potrošačke preferencije (Amazon) ili koliko je tko pouzdan prodavač ili kupac (eBay). Oni su vladajuća klasa digitalnog svijeta – neke su od teza koje je u predavanju »Studij vladajuće klase«, održanom u riječkoj »Molekuli« u organizaciji Drugog mora, iznio Nenad Romić (Marcell Mars). 

   Romić samostalno radi kao istraživač, programer i umjetnik. Njegov rad priznat je u stručnim pregledima relevantnih praksi medijskog dizajna, umjetnosti i društvenog angažmana u regiji. Istaknuta je javna ličnost za teme tehničke i pravne regulacije interneta, intelektualnog vlasništva i stvaralaštva. U istraživanju »Studij vladajuće klase« Romić se referira na velike kompanije, koje naziva vladajućom klasom interneta. Predmet njegova istraživanja su poslovne strategije, vizije, korporativne misije Googlea, Facebooka, Amazona i eBaya (GFAeB), te dizajn i arhitektura njihovih tehnoloških infrastruktura, politika pristupa i upravljanja korisničkim servisima i pripadajućim podacima kao i aproprijacija kontrakulturnih, najčešće hakerskih, vrijednosti i identiteta. 

  Poslovni domoroci

Cilj istraživanja je uspostavljanje metodologije i kritičkog teorijskog instrumenta za analizu i evaluaciju političke, etičke i profesionalne odgovornosti navedenih korporacija prema njihovim (proklamiranim) misijama i (reklamiranim) praksama u svijetu u kojem njihovi monopoli zauzimaju sve veći prostor. 

   Kako podsjeća Romić, svaki od GFAeB-a su pokrenuti kao poslovi vođeni isključivo na internetu. Oni su poslovni domoroci digitalnih mreža. Njihove mrežne infrastrukture naivnom promatraču mogu izgledati kao »javno dostupni servisi«, upravljani dinamikom njihovih »građana«, ostvarenje koje bi očekivali od države koja brine o zajedničkim resursima. Njihov golemi rast je paradigmatski primjer snage i efekta mrežnog razvoja. Mnogi su u ranim danima digitalnih mreža sanjali o eliminaciji posrednika u poslovanju i komunikaciji, ali iako su brojni posrednici otpali, oni koji su opstali učvrstili su svoje monopole s daljnjom tendencijom dominacije – neki su od naglasaka predavanja. 

Misija Googlea

U svom istraživanju Nenad Romić pokušao je doći do mjerljivih parametara vezanih uz Google. Dosadašnji rezultati istraživanja su mapiranje i mjerenje fizičke infrastrukture Googlea: koliko servera, koliko novaca, ljudi i vremena je potrebno za izgradnju takvog sustava, povijesni pregled razvoja i implementacije ideje virtualne mašine, ispreplitanje različitih socijalnih dinamika (vojne, korporativne, akademske i kontrakulturne) u pokušaju ostvarivanja autonomije kroz kontrolu razvoja virtualne mašine i konkretan razvoj slobodnog softvera i izgradnja autonomne mrežne infrastrukture p2p biblioteke (»ilegalnih«) digitalnih knjiga. 

   Romić je tijekom izlaganja podsjetio na misiju Googlea: organizirati svjetske informacije da postanu univerzalno dostupne i korisne. Danas Google, kao što smo naveli u uvodu teksta, želi digitalizirati praktički sve – od Zemlje i Mjeseca do mora, a u planu je i digitalizacija svih knjiga. Facebook zna sve o nama, a Amazon recimo zna što čitamo. Dok je internet kad se pojavio djelovao obećavajuće, pitanje je u kojoj je mjeri u današnje vrijeme emancipatoran, a koliko je zapravo aparat kontrole koji ide kroz kompanije, korporacije i države. Kompanije se ponašaju kao netko tko brine o potrebama ljudi, a zapravo diktiraju pravila. Ipak, oni koji drže naftu još uvijek su jači od IT industrije, dok će financijski sektor sve više biti pod utjecajem internetskih tehnologija – rečeno je na predavanju.

___________________________

STVARANJE NEOVISNE VALUTE   

   Nenad Romić dotaknuo se i Robin Hood Minor Asset menadžmenta, koji predstavlja alternativnu metodu financijskog investiranja. Bilo je riječi i o digitalnim valutama (bitcoin i free coin). Naime, mnogi za financijsku krizu krive banke, pa se posljednjih godina nametnulo pitanje postoji li način da novac držimo izvan banaka bez kojih ne možemo, a na koje smo često ogorčeni. Kao neka vrsta rješenja pojavile su se digitalne valute. Osnivačem bitcoina smatra se Satoshi Nakamato koji je projekt pokrenuo 2009. sa željom da se stvori jedinstvena valuta koja će biti neovisna od nekakvih središnjih regulatornih tijela, državnih institucija i banaka. 

   Ovom valutom korisnici mogu kupovati virtualne i stvarne proizvode, a transakcije se odvijaju jednostavnim prebacivanjem novca, odnosno bitcoina s jednog na drugi račun te se taj novac pohranjuje u digitalni novčanik.