I dok je sudbina TikToka u SAD-u i dalje posve neizvjesna jer je američka administracija stavila pred njihovog kineskog vlasnika Byte Dance ultimatum da prodaju posao s unosnom društvenom mrežom ili će aplikacija jednostavno biti zabranjena, Europska unija s istim argumentom brige za sigurnost i osobne podatke svojih građana sistematski pritišće Kineze ograničenjima, ali ne lomi stvar preko koljena. Neke europske države, Europski parlament, Europska komisija i neke druge EU institucije zabranile su TikTok na službenim mobitelima, ali nisu išli tako daleko da bi i građanima EU gdje ima 175 milijuna korisnika TikToka uskratili pristup, a Byte Danceu zaradu.

Čini se da ovakva politika donosi plodova i win-win situacija. ByteDance je prije 2023. pokrenuo novi projekt zaštite podataka „Project Clover“ kako bi razuvjerio vlade s obje strane Atlantika da državna vlast u Kini nema pristupa podacima korisnika preko TikToka i da aplikacija ne služi posredno kao špijunski  alat. U najjednostavnijem objašnjenju, projekt „Clover“ oslanja se na ulaganje u servere, odnosno dana centre u Europi i Americi, gdje bi se pohranjivali podaci korisnika TikToka, pod određenom kontrolom službenih organa država.

TikTok i sada tvrdi da su ti podaci što se tiče europskih korisnika i danas pohranjeni  u data centrima u Norveškoj, Irskoj i SAD-u.

Reuters doznaje da TikTok sad ide i dalje u misiji razuvjeravanja europskih zakonodavaca da ta društvena mreža za dijeljenje kratkih video sadržaja nema skrivenih namjera da ugrozi nečiju nacionalnu sigurnost ili zloporabi osobne podatke europskih korisnika.

Naime, TikTok namjerava uložiti krupnih milijardu eura u izgradnju svog prvog data centra u Finskoj, kako bi svi podaci o europskim korisnicima na TikToku fizički bili i smješteni na području Europe.

Finska nije odabrana slučajno, tehnološki divovi biraju razvijene zemlje sa sjevera za instalaciju serverskih centara iz vrlo praktičnih razloga. Prvo, serveri zahtijevaju hlađenje što iziskuje velike troškove za električnu energiju. Hladne klime pojedinih zemalja na krajnjem sjeveru rješavaju dio problema same po sebi. Drugo, razvijene sjeverne zemlje u većoj se mjeri oslanjaju na obnovljive, zelene izvore energije, što je u perspektivi prednost za tehnološke tvrtke koje streme ugljično neutralnim izvorima energije. A ne treba zanemariti ni činjenicu da države poput Finske, Norveške i Švedske imaju naprednu informatičku strukturu koja omogućuje potrebnu online povezanost s drugim zemljama Europe.