U novo »nenormalno vrijeme«, odnosno u prenagli ulazak u tehnološku budućnost, krenuli smo u proljeće 2020. godine. Odjednom je svakodnevni život prešao na online, informacijsko-komunikacijska tehnologija nije postala alternativa, nego nužnost, djeca kojima su roditelji dugotrajno sjedenje uz računalo ili zurenje u mobitel zabranjivali – postalo je školska obveza. Čak je i država, koja samo nužno i kozmetički uvodi tehnološke inovacije, sve službe »preko noći« prebacila na online rad.
A što se u tehnološkom smislu može očekivati od 2021. godine?

Odabrao COVID-19

Svake godine tehnološke inovacije sve su brže i brže. No pandemija je ubrzala primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije kako do sad u povijesti nije viđeno. Sasvim suprotno od naglog procvata nekadašnje paradigme »dot-coma«, COVID-19 prisilio je tvrtke da se prilagode ne po izboru, već po nuždi. Ako ste ugostitelj i niste ni razmišljali o online dostavi, sada je to jedina šansa da vam posao »preživi«. Tvrtke koje nikada prije nisu razmišljale o radu na daljinu, to su uvele preko noći. Velike tvrtke koje su samo razmišljale o većem ulaganju u vlastite ICT resurse, nisu imali više priliku za dugotrajna razmišljanja – COVID-19 je donio tu odluku umjesto njih.
Dogodilo se ono što se puno puta dogodilo u povijesti – veliki iznenadni poremećaj. Ovaj put radilo se o pandemiji, ali i iznenadnom otkriću i mogućnosti, kako zapravo tehnologije mogu naglo društvo uvesti u bržu budućnost. Prošle godine tako su videokonferencije prešle iz pomalo stigmatiziranog oblika radne komunikacije u svakodnevni radno-obrazovni, ali i društveni standard i obrazac ponašanja.

U središtu pozornosti 2020. godine je bilo zdravstvo, a vjerojatno će se taj trend nastaviti i u 2021. Zdravstvo je poznato po tome što je to »industrija« koja se sporije prilagođava novim potrebama društva. Ipak ubrzane su promjene zbog COVIDA, pa tehnološke inovacije u zdravstvu više nisu izbor – već nužnost. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije objašnjava kako može izgledati sljedećih pet godina digitalnih zdravstvenih inovacija i kakva bi trebala biti strategija industrije za korištenje tih novih tehnologija. Vizija globalne strategije je poboljšati zdravlje za sve, ubrzavati razvoj te usvajanje odgovarajućih, pristupačnih i održivih digitalnih zdravstvenih rješenja. To uključuje pametne i povezane uređaje, napredno računalstvo, analitiku velikih podataka, umjetnu inteligenciju, strojno učenje i robotiku. Ako postoji jedna stvar koju je pandemija bolesti COVID-19 pokazala društvu u cjelini – koliko se brzo možemo prilagoditi, inovirati i stvarati kada je potrebno. I dok se tehnologija nastavlja ugrađivati u svaki aspekt naše svakodnevice, naše »novo normalno« nastavit će se razvijati sve brže i brže.

Hrvatska ne zaostaje

Značajno je da u tom segmentu Hrvatska puno ne zaostaje za svjetskim trendovima. Aplikacija koju je izradila IT tvrtka Q iz Zagreba za njemačku kompaniju Medi osvojila je prestižnu nagradu za inovaciju, German Innovation Award 2020. Riječ je o revolucionarnoj medicinskoj aplikaciji »Medi vision« koja će biti dostupna korisnicima u 90 zemalja u kojima je Medi prisutan, a na kojoj Q i tvrtka Medi zajednički rade već godinama. Kompanija Medi sa sjedištem u njemačkom Bayreuthu jedan je od vodećih svjetskih proizvođača medicinskih pomagala, trenutno zapošljava više od 2.700 ljudi, te je vjeran partner Q-a u razvoju visoko inovativnih medicinsko-tehnoloških rješenja. Suradnja na aplikaciji »Medi vision« odvijala se na nekoliko razina, od planiranja i razvoja strategije i dizajna, pa sve do razvoja i održavanja aplikacije.

»Medi vision« je digitalni alat koji omogućava brza i precizna mjerenja pomoću 3D modela i tako olakšava izbor medicinskih pomagala. Aplikacija se već koristi diljem Njemačke u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama, a uskoro će se naći i u drugim dijelovima Europe na kojima Medi posluje, kao i na tržištima SAD-a, Kanade, Brazila, Kine, Rusije i Australije. Ova inovacija tako će brojnim pacijentima diljem svijeta pomoći u bržem oporavku.

– Jako smo ponosni na našeg klijenta koji je dobio čak dvije nagrade na German Innovation Award 2020., od kojih je jednu nagradu osvojio za aplikaciju na kojoj je radio upravo naš tim u Zagrebu. Njemačko vijeće za dizajn koje je Medi visionu dodijelilo nagradu najviše je bilo oduševljeno time što aplikacija može skenirati dio tijela, a zatim i izraditi 3D model koji korisnik može okretati u virtualnom prostoru, pojasnio je Filip Ljubić, direktor Q-a. Njemačko priznanje samo je jedan od velikih uspjeha hrvatskog Q-a, koji je ostvario najveće prihode do sad, a proglašen je i jednom od 20 najboljih web development tvrtki u svijetu.

Škola budućnosti

Mnoge ICT tvrtke iz Hrvatske nisu stale u razvoju i produktivnosti, usprkos pandemiji, koja je pogodila brojne gospodarske grane. Riječanin Marin Trošelj, suosnivač i direktor tvrtke STEMI, koji inovativni robot – igračku izvozi na američko tržište, kaže da u ovoj godini velikog utjecaja na trendove sigurno će imati situacija iz 2020. godine, odnosno pandemija koja je pogodila svijet.

– Očekujem da će organizacije sve više ići prema distribuiranim timovima i razvijat će se alati za online rad. U obrazovanju također mnogi obrazovni procesi zakoračit će u online svijet, pojačat će se trend digitalizacije sadržaja i sve veće primjene blended learning modela. Sljedećih nekoliko godina obilježit će uvođenje 5G tehnologije kao i razvoj raznih fintech rješenja i digitalnih valuta. Cijelu dekadu pred nama obilježit će rapidni razvoj umjetne inteligencije i njena primjena u raznim domenama – od samovozećih automobila do automatizacije industrijskih procesa. Umjetna inteligencija napravit će promjenu sličnu kao što je napravila pojava struje ili pojava interneta. Upravo zato smo udružili snage s tvrtkom Infobip kako bi kroz projekt škola budućnosti uveli primijenjenu umjetnu inteligenciju u naše škole i djecu upoznali s tehnologijom koja će značajno utjecati na njihove živote, kaže Trošelj.

Sport preselio u virtualni svijet

Pandemija je ozbiljno ugrozila kulturu i klasični sport, ali je zato tehnologija donijela procvat e-sportu. Prema Deloitteovom istraživanju o trendovima digitalnih medija za prošlu godinu, tijekom krize, trećina korisnika prvi put se pretplatila na uslugu videoigara, koristila uslugu igranja u oblaku ili gledala e-sportove ili virtualne sportske događaje. Prethodnih godina Deloitte je otkrio da četvrtina korisnika rangira igranje videoigara kao jednu od svoje tri omiljene zabavne aktivnosti. Za generaciju Y (od 18 do 34 godine) i korisnike generacije Z (od 7 do 17 godina) igranje videoigara jedna je od njihove tri omiljene aktivnosti i sve ih manje zanima klasični sport. Zanimljivo je da za ICT industriju koja se evolucijski razvijala zadnjih desetak godina, pandemija zapravo postala raketno gorivo razvitka, a trendovi poput streaminga, virtualne i proširene stvarnosti te zabavnih igara nastavljaju i dalje brzi rast. Iako je za mnoge taj rast strelovit, prava je istina da je tek zagrebana površina uloge koju će recimo e-sportovi i gaming imati u budućnosti našeg društva.

Nigdje bez »pametnih« satova

Kad je riječ o nosivoj tehnologiji, odnosno o mobilnim uređajima i posebice pametnim satovima, oni su postali veliki trend i u porastu je njihovo korištenje zadnjih pet godina. Sigurno će biti jedan od značajnijih tehnoloških trendova u ovoj godini. Veliki je korak prema sve većoj popularnosti tih uređaja napravljen u ožujku prošle godine, kada mnogi više nisu mogli ići u teretane. Vježbanje kod kuće postalo je sinonim za pametne uređaje za vježbanje, a nosivi uređaji bili su glavni alat i za brojna online natjecanja te ljestvice svih onih koji su svoje teretane premjestili u stanove i okućnice. Prema Gartner izvješću, rast prodaje raznih uređaja nosive tehnologije udvostručit će se ove godine.

Bitcoinima se plaća i kruh i mlijeko

Još od 2017. godine govori se o blockchain tehnologiji i kriptovalutama, ali tek u prošloj godini plaćanje bitcoinima postalo je ozbiljnija stvarnost. Njima doista možete kupiti kruh i mlijeko u lokalnoj trgovini, pa čak i kod nas u pošti bitcoine možete zamijeniti za kune. Već prošle godine i u Hrvatskoj ste mogli kupiti novi auto za bitcoine, a očekuje se da će vrlo brzo »digitalni novac i imovina« postati – »novo normalno«.

Umjetna inteligencija – temelj kreativnog izraza

Razgovor oko budućnosti umjetne inteligencije proširio se izvan područja strojeva koji mogu obraditi informacije kako bi stvorili i mogućnost kreativnog izraza. Prije samo par godina prva slika generirana umjetnom inteligencijom prodana je za 432.500 dolara. Umjetna inteligencija ima potencijal otključati brojne kreativnosti društva, ali je neće zamijeniti, već nadograditi. Alati umjetne inteligencije postaju sve savršeniji i jednostavniji, pa sve više koriste. Ove godine tako će sve više ljudi moći otkriti svoje kreativne ideje koristeći se umjetnom inteligencijom, pa će sve ono što se donedavno smatralo radikalnim, možda postati standard ove godine. Da je to tako, govori i činjenica da je u Rijeci već prošle godine u galeriji Kortil bila postavljena izložba, gdje su izložene pametne slike programirane umjetnom inteligencijom. Inovativnost koja će zahvaljujući tehnološkim trendovima biti dominantna u 2021. godini zapravo je način na koji će se kreativci odlučiti koristiti nove alate i tehnologije i u konačnici stvoriti i redefinirati – fotografiju, glazbu, film, umjetnost, grafički dizajn, brendiranje, marketing te ostala područja života.

Hibridna televizija TV prijemnike pretvara u računala

Iako postoji već godinama, u 2021. godini velik interes će pobuditi brojne mogućnosti hibridne televizijske usluge – HbbTV, koja je postala moguća zahvaljujući uvođenju DVB-T2 tehnologije. HbbTV predstavlja spoj klasičnog linearnog emitiranja televizijskog programa te usluga dostupnih preko Interneta kao što su news portali, video na zahtjev, servisne informacije, radio programi, kompjuterske igrice i slično. Te usluge se tim standardnom čine dostupnima svim gledateljima koji posjeduju televizore koji podržavaju HbbTV, a upravljanje njima je jednostavno jer se sve radi preko daljinskog upravljača televizora. EvoTV je prvi u Hrvatskoj još prije dosta godina započeo s upotrebom HbbTV tehnologije, koji je korisnicima omogućio da običan televizijski prijemnik postane poput jednostavnijeg računala. To je omogućio čak i onima koji nemaju najmoderniji televizijski prijemnik, već koriste običan DVB-T2 prijemnik. Nova TV je za sada prvi televizijski program koji je uveo Hbb u standardnu ponudu. Usluga gledateljima omogućava čitanje vijesti s portala, provjeru vremenske prognoze, te najvažnije – gledanje sadržaja iz arhive Nove TV i Doma TV-a.