Ilustracija / Reuters
Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul je naveo da će se ovim projektom unaprijediti sustavi u kojima se koriste bespilotne letjelice u nadzoru, prikupljanju podataka, potragama i spašavanjima s ciljem uvećanja efikasnosti i šire upotrebe letjelica
povezane vijesti
- Još jedno privođenje zbog ometanja gašenja požara. Kanaderi morali nakratko obustavili djelovanje
- Jeste li dosad posjetili veliki slatkovodni akvarij u Karlovcu? Ima čak 40 endemskih vrsta riba
- ‘Katastrofalno je uništena jezgra grada’: Građanska inicijativa prijavila EPPO-u nepravilnosti u aglomeraciji
Na Veleučilištu u Karlovcu je u srijedu održana završna konferencija projekta “Istraživanje i razvoj specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica” koji provode Veleučilište u Karlovcu kao nositelj i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu kao partner.
Ukupna vrijednost projekta je nešto veća od 842 tisuće eura, od toga su ukupno prihvatljivi troškovi nešto veći od 829 tisuća eura, pri čemu je 85 posto suifinancirala Europska unija (nešto više od 702 tisuće eura), a ostalih 15 posto partneri (nešto više od 127 tisuća eura).
Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul je naveo da će se ovim projektom unaprijediti sustavi u kojima se koriste bespilotne letjelice u nadzoru, prikupljanju podataka, potragama i spašavanjima s ciljem uvećanja efikasnosti i šire upotrebe letjelica, “no rezultati su prošireni i na područje pametne poljoprivrede, na što smo posebno ponosni”.
“Na Veleučilištu u Karlovcu imamo studije strojarstva i mehatronike. Svi rezultati ovog projekta, a posebno laboratoriji koji su pritom dobiveni, će zasigurno unaprijediti stručno-znanstveni rad i nastavni proces. Studenti stručnim, praktičnim znanjima koja stječu u tim laboratorijima bivaju spremni za tržište rada”, dodao je Štedul.
U sklopu projekta su, pojašnjeno je, “sintetizirani napredni algoritmi upravljanja za različite konfiguracije multirotora s obzirom na zadane performanse letjelica i uvjete leta te se radila komparativna analiza komercijalno dostupnih rješenja”.
“Dakle, morala se nabaviti oprema, a kolege su projektirale, konstruirale, testirale i popravljale, a i dalje popravljaju. Valjalo je osigurati materijalne i kadrovske resurse za primijenjena istraživanja. Oblikovani su i istraživački timovi te su zaposlena tri mlada istraživača”, rekla je administrativna voditeljica projekta Sanja Belobaba.
Objavljeno je deset znanstvenih radova, četiri poglavlja u knjigama i četiri konferencijska rada, osnovana je i posebna tvrtka za projektiranje dronova, pokrenuta su dva postupka patentnih prijava, a istraživanja su vodili Denis Kotarski i Petar Piljek.
