Emisije stakleničkih plinova u Njemačkoj prošle su godine bile za 41 posto niže od razina iz 1990., što je najveći godišnji pad u više od tri desetljeća, objavila je danas medijima Svenja Schulze, njemačka ministrica okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti.

U svakom zlu i nešto dobro, ministrica nije krila da je ovako dobrom rezultatu u smanjivanju onečišćenja atmosfere – uz sve opsežniju primjenu alternativnih izvora energije i čistih rješenja u prometu i industriji – kumovala i pandemija korone koja je jednostavno smanjila uobičajene ljudske aktivnosti, od proizvodnje do putovanja i potrošnje.

“Jasno je da je pandemija koronavirusa potaknula smanjenje emisija i nema razloga za opuštanje. Katastrofe poput ove pandemije i ekonomske krize ne mogu zamijeniti svjesnu klimatsku politiku i održivo restrukturiranje našeg gospodarstva” – upozorila je njemačka ministrica.

U danas objavljenim podacima vidljivo je da je najveće europsko gospodarstvo emitiralo 739 milijuna tona stakleničkih plinova što je za 70 milijuna tona manje nego 2019. S ovim brojkama Njemačka je postigla prije zacrtani cilj o količini emisije stakleničkih plinova za 2020., ali jasno je da to ne bi bilo ostvareno da nije bilo pandemije virusa.

Jedini sektor koji nije postigao ranije zacrtanu količinu redukcije stakleničkih plinova su zgrade, odnosno stanovanje. Opet iz istog razloga; u vrijeme pandemije ljudi su mnogo više vremena provodili kod kuće i trošili više energije za zagrijavanje stambenog prostora.

Federalni ured za okoliš (UBA), koji objavljuje statističke godišnje podatke, procijenio je da je trećina od ukupnog smanjenja emisija u atmosferu posljedica promjene ponašanja u pandemiji, dok se dvije trećine ipak pripisuju političkim odlukama i strukturnim promjenama po pitanju smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova.

Cilj koji si je Njemačka postavila do 2030. godine je smanjenje emisije stakleničkih plinova na 55 posto razine iz 1990. godine, kad je Njemačka emitirala nešto preko 900 milijuna tona plinova u atmosferu.

Njemačka provodi politiku mrkve i batine, sufinancira i daje olakšice onima koji odluče smanjiti svoj karbonski otisak, ali i poteže teške poteze. Ove godine zatvorila je veliku termoelektranu na ugljen kod Kölna iako joj nije istekao rok trajanja. Do 2038. Njemačka će se u potpunosti odreći ugljena kao energenta.

Također, onima koji ne mare za nove ekološke standarde i zahtjeve, Njemačka naplaćuje 25 eura po toni CO2 ispuštenog u atmosferu. Kad se ta cifra pomnoži sa 739 milijuna tona CO2 koliko je Njemačka ispustila u atmosferu prošle godine, to u eurima vrijedi 18 milijardi eura.