Foto: iStock
Što pogodi ljude koji kupuju nezamjenjive tokene iliti NFT, koji su zapravo vlasništvo nad nečim virtualnim, i što je svakom dostupno besplatno na internetu? Ne da kupuju, nego troše puste milijune
povezane vijesti
- U više navrata putem interneta uplatio gotovo 10.000 eura, no umjesto zarade novac izgubio
- ‘Mora stati prelijevanje novca u džepove privatnih bankara’: Politika ECB-a gura u gubitke središnje banke eurozone
- Nasjela na oglas u kojem je pisalo da će svaki građanin koji investira 250 eura u projekt zaraditi 15.000 eura
OK, ljubitelj ste umjetnina ili kolekcionar raznih memorabilija i prirodni vam je san da imate nešto od toga na zidu, u ili na regalu, garaži…. Bez obzira koštala ta stvar 500 eura i bila djelo akademskog slikara iz susjedstva ili 50 milijuna, poanta cijele je priče shvatljiva. Nema druge osim te vaše, jedina je i jedinstvena.
No, što pogodi ljude koji kupuju nezamjenjive tokene iliti NFT, koji su zapravo vlasništvo nad nečim virtualnim, i što je svakom dostupno besplatno na internetu? Ne da kupuju, nego troše puste milijune kako bi se zapisali kao vlasnici na nekom blockchainu, a to što su kupili mogu gledati na ekranu kompjutera baš kao i svi drugi. Kao primjer, navodimo slučaj kupovine NFT-a prvog tweeta Jacka Dorseya kojeg je neki kripto-poduzetnik iz Malezije platio 2,9 milijuna dolara prošle godine, ove godine ga ponudio za očekivanu cijenu od 48 milijuna dolara, no na aukciji mu je ponuđeno mizernih 6,200 dolara.
Sad i znamo pobliži odgovor što to ljude privlači da kupuju kripto-umjetnost i ostale NFT inačice stvari. Prema novom istraživanju DEXTERlaba na 1318 ispitanika koji su kupili neki NFT, evidentno je da je glavna motivacija ovakvih kupovina da se zaradi novac. Čak 64,3 posto ispitanih kupilo je NFT u nadi da su ga dobili povoljno i da će u budućnosti njegova vrijednost rasti kako bi ga mogli preprodati za profit. Kao što je vidljivo u slučaju poduzetnika iz Malezije, baš kao i s ulaganjem u kripto valute, i NFT-i mogu biti vrlo sklizak teren, odnosno ulaganje visoko rizično. Tome u prilog govori i činjenica iz istraživanja da je 58,3 posto njih izjavilo kako je zapravo izgubilo na ulaganju u NFT, a ostatak je ipak zaradio neki ekstra novac.
Drugi najčešći razlog je nekako sociološke prirode, ljudi ga kupuju kako bi na neki način postali dio kripto-zajednice i stekli poštovanje u njoj.
Tek 12,4 posto su pravi kolekcionari novoga kova, ljudi koji zaista skupljaju digitalnu umjetnost.
Pa ipak, da NFT nije stvar koja neće otići tek tako i da bi se mogla ustabiliti kao novo tržište umjetnina novog tipa, govori i činjenica da potražnja za NFT-ima i dalje raste i da je samo u 2022. premašila 50 milijardi dolara prometa.
