Osnovno ljudsko pravo je postalo ništavno zbog tehnološkog razvoja država i korporacija koje za cilj ima masovno nadziranje, upozorava se u inicijativi koju je pokrenula grupa nezavisnih autora i intelektualaca, a može se potpisati na adresi www.change.org/surveillance
Posljednjih mjeseci razina i opseg masovnog nadziranja postali su svima poznati. S nekoliko klikova mišem država može pristupiti vašem mobilnom uređaju, e-mail adresi, društvenim mrežama i pretragama na internetu. Može pratiti vaša politička stremljenja i aktivnosti te, u suradnji s internet-korporacijama, prikupljati i čuvati vaše podatke kako bi mogla predvidjeti vašu potrošnju i ponašanje.
Osnovni stup demokracije je neotuđivi osobni integritet svakog pojedinca, a taj integritet nadilazi same fizičke granice tijela. U svojim mislima i osobnim okruženjima svi ljudi imaju pravo da ih se ne nadzire te ne zlostavlja.
Inicijativu o digitalnim pravima pokrenula je grupa nezavisnih autora i intelektualaca koju čine Juli Zeh, Ilija Trojanow, Eva Menasse, Janne Teller, Priya Basil, Isabel Cole, Josef Haslinger. Vrlo brzo broj potpisnika je porastao, a između ostalih inicijativu podržavaju i nobelovci Orhan Pamuk, J.M. Coetzee, Elfriede Jelinek, Günter Grass i Tomas Tranströmer. Iz Hrvatske svoj su potpis dali Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić i Nenad Popović. Od danas peticiju mogu potpisati svi građani na adresi www.change.org/surveillance.
Ovaj je proglas objavljen u mnogim svjetskim novinama, a Novi list je jedini hrvatski dnevnik koji je dobio mogućnost sudjelovanja u ovoj akciji. Osim u Novom listu, ovaj je proglas objavljen u sljedećim listovima: Der Standard (Austrija), Sydney Review of Books i Australian Book Review (Australija), The Daily Star (Bangladeš), De Standaard (Belgija), O Globo (Brazil), Politiken (Danska), Le Monde (Francuska), Hufvudstadsbladet (Finska), Frankfurter Allgemeine Zeitung (Njemačka), Eleftherotypia (Grčka), Népszabadság (Mađarska), Frettabladid (Island), Haaretz (Izrael), La Repubblica (Italija), The Star (Kenija), De Volkskrant (Nizozemska), Aftenbladet (Norveška), Dawn (Pakistan), Gazeta Wyborcza (Poljska), Nezavisimaya Gazeta (Rusija), SME (Slovačka), Delo (Slovenija), El Pais (Španjolska), Neue Zürcher Zeitung (Švicarska), Dagens Nyheter (Švedska), The Guardian (Velika Britanija).
Osnovno ljudsko pravo je postalo ništavno i prazno zbog tehnološkog razvoja država i korporacija koje za cilj ima masovno nadziranje.
Osoba pod nadzorom nije slobodna, društvo pod nadzorom nije više demokracija. Da bi zadržala ikakvu valjanost, naša demokratska prava moraju se primjenjivati i u virtualnom prostoru jednako kao i u realnom.
» Nadzor narušava našu privatnu sferu i kompromitira slobodu misli i mišljenja.
» Masovni nadzor se odnosi prema svakoj osobi kao potencijalnom sumnjivcu i gazi jedan od naših povijesnih dosega – presumpciju nevinosti
» Nadzor čini osobu transparentnom dok države i korporacije rade u tajnosti. Kao što smo vidjeli, ova se moć sustavno zloupotrebljava.
» Nadzor je krađa. Ti podaci nisu javno vlasništvo, oni pripadaju nama. Kad ih se koristi za predviđanje našeg ponašanja, krade nam se još nešto, a to je princip slobodne volje ključan za demokratsku slobodu.
ZAHTIJEVAMO PRAVO da svaka osoba odluči, kao demokratski građanin, do koje mjere se podaci o njoj mogu legalno prikupljati, čuvati i obrađivati i tko to može raditi; da ima informaciju gdje se ti podaci čuvaju i kako se koriste; da se podaci obrišu ako su nezakonito prikupljeni i spremljeni.
POZIVAMO SVE DRŽAVE I KORPORACIJE da poštuju ova prava.
POZIVAMO SVE GRAĐANE da ustanu u obranu ovih prava.
POZIVAMO UJEDINJENE NARODE da priznaju važnost zaštite ljudskih prava u digitalno doba i naprave Međunarodnu povelju digitalnih prava.
POZIVAMO VLADE da potpišu i snažno podupru takav sporazum.
