Mala zemlja velikih inovacija: Domaći tehnološki poduzetnici hvataju korak sa svijetom

Shift konferencija, najveći startup događaj u jugoistočnoj Europi i velika prilika za IT inovatore, održat će se u splitskom HNK 11. i 12. lipnja 

Stereotip o Hrvatima kao naciji lijenih ljudi čiji je poduzetnički duh otromboljen naslijeđem socijalističkih mastodonata i nekad sveproširenom praksom »čekanja penzije« u istom poduzeću u kojem su se prvi i jedini put zaposlili, uz moto »ne mogu oni mene toliko malo platit’ koliko ja mogu malo radit’!« – polako se gasi. 

   Svijet novih tehnologija i start-upa sve više prepoznaje Hrvatsku kao malu zemlju velikih inovacija. Za to je zaslužna brzo rastuća vojska obrazovanih mladih ljudi koji kontrapunktiraju vidljivijem, apatijom i razočaranjem pogonjenome dobrovoljnom izgnanstvu mladih.  

  Dok mediji, sociolozi i političari zapomažu nad odljevom mozgova i neiskorištene vitalne radne snage, ovi agilni inovatori stvaraju mala poduzetnička carstva onkraj pažnje domaćih medija. Ali vani su oni itekako primijećeni! Na konferenciji Shift, posvećenoj informacijskim tehnologijama i startupima (ovaj američki pojam, globalno prihvaćen u IT zajednici, označava svježe pokrenute tehnološke projekte s visokim izgledima za brzi rast i vrtoglavo postizanje profita) – predstavit će se tako zapanjujuće velik broj domaćih vizionara u svijetu tehnologije. 

   Shift konferencija najveći je startup događaj u jugoistočnoj Europi, a održat će se u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu 11. i 12. lipnja. Organizatori su tri uspješne tvrtke – Procedo, Locastic i Profico – a doseg je veći nego što su se mogli i nadati kad su projekt pokrenuli prije četiri godine: danas je to glavno mjesto susreta IT stručnjaka, domaćih i stranih institucija, predstavnika investicijskih fondova, studenata i medija. Ovo je prilika za hrvatske IT inovatore da privuku strani kapital od milijarde dolara vrijednih financijera koji su se specijalizirali za provođenje dobro osmišljenih ideja u divnu poslovnu stvarnost TechCruncha, Y Combinatora, 500 Startupsa, Techstarsa, Mashablea, Union Square Venturesa. 

  Teddy the Guardian

Sa čime hrvatski IT vizionari odlaze u svijet po veliki novac? Među najzanimljivijim start-upima su oni koji se, iznenađujuće, tiču roditeljstva i brige o djeci. Među takvima je i »Teddy the Guardian«, proizvod dviju 25-godišnjih Zagrepčanki koji je izazvao senzaciju na Sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu. Autorice Teddija, plišanog medvjedića koji djeci čita vitalne znakove, su Josipa Majić i Ana Burica. Na ideju o tome da na pitomiji, humaniji i topliji način dođu do informacija o zdravlju djece, došle su razmišljajući o traumatičnim posjetama pedijtrijskim ordinacijama. 

   – U pedijatrijskim ordinacijama medicinske sestre obično koriste plišane medvjediće kako bi umirile djecu, a zatim im neprimjetno moraju izmjeriti temperaturu. Većina djece je uplašena i osjeća se neugodno pri pregledu, kaže Ana Burica. 

   »Teddy the Guardian« veliki je hardver s ugrađenim senzorima u šapi koji mjeri otkucaje srca, krvni tlak, zasićenost kisikom i tjelesnu temperaturu i onda te podatke bežičnim putem šalje na smartphone roditelja. Osim što bi ova pametna igračka mogla biti od pomoći u bolnicama (gdje bi se dokinula praksa »pješačkog« mjerenja temperature toplomjerom ili krvnog tlaka tlakomjerom), ona već pomaže roditeljima diljem svijeta koji su svoj primjerak plišanca kupili za 230 dolara. Proizvod je testiran u bolnicama u Europi, Indiji i Jordanu, a prodaja se mjeri u tisućama i stalno raste. 

   Medvjedić Teddy tehnološki je rođak jednoga od najuspješnijih domaćih startup projekata svih vremena, Vitastiqa. Vitastiq je prvi osobni uređaj na svijetu koju smartphonea mjeri status vitamina i minerala u tijelu. Metoda koju koristi je elekto-akupunktura – podaci se skupljaju mjerenjem električnog otpora na akupunkturnimtočkamaa. 

   Netko bi pomislio da su tehnološke ideje na kojima IT poduzetnici zarađuju milijune, hladne »papilova« igračkice koje nemaju puno veze s društvom ni njegovim problemima. No, izgleda da nije tako. Novac se najviše »lijepi« upravo za proizvode koji su u dosluhu sa stvarnim ljudima, koji pokušavaju premostiti prepreke u svakodnevici roditelja izmorenih i ucijenjenih kapitalizmom. Tvrtka Tools4Schools na čelu s direktorom Markom Krznarićem, pobrala je puno uspjeha svojom aplikacijom Buzzz. Opisuju je kao projekt »od roditelja za roditelje«, i to onih koji imaju djecu vrtićke dobi. 

   – Aplikaciju su radili roditelji koji su imali problem da tijekom radnog vremena, koje nekad zna trajati i više od 40 sati tjedno, nisu imali kontakt, informaciju ili ideju što se s njihovom djecom događa dok su u vrtiću. Često su djeca poslije vrtića nervozna, razdražljiva, a roditeljimogu samo nagađati je li to zato što ne spavaju dovoljno ili ne unesu dovoljno kalorija tijekom boravka u vrtiću, kaže Krznarić, koji će Buzzz predstaviti na konferenciji Shift u Splitu. 

   Uz pomoć ove aplikacije roditelji vrtićaraca mogu kontrolirati što se događa s djetetom kad nije pod njihovim nadzorom i uskladiti obveze djece sa svojima. Buzzz, koji je već integriran u nekoliko vrtića u Zagrebu – a svježa je vijest da ga počinju eksperimentalno koristiti obrazovne institucije u Španjolskoj i na Floridi – aplikacija je koja roditelja obavještava je li njegovo dijete dovoljno spavalo, jelo, što je radilo, s čime se igralo, a daje informacije o aktivnostima djeteta i obavijestima koje odgajatelji šalju. 

  Edukativne kocke

Na Smartup natjecanju za studente, pobjednička poduzetnička ideja bila je ona pod nazivom Smart Lumies. To su inovativne edukativne kocke namijenjene djeci, s ciljem stjecanja znanja o bojama, zvukovima, zakonima fizike i slično, a uz mogućnost praćenja napretka djeteta pomoću aplikacije.    

  Puno se i s oduševljenjem govorilo o projektu PhotoMath koji je na manifestaciji Netexplo Forum, u suradnji s UNESCO-om, dodijelio ove godine u Parizu nagrade za deset najboljih digitalnih inovacija. PhotoMath, proslavljena hrvatska aplikacija za rješavanje matematičkih problema fotografiranjem jednadžbi, dobitnik je nagrade u području edukacijske tehnologije. Autor ove genijalne ideje, koja je u prvom tjednu nakon lansiranja stekla veću popularnost i veći broj »skidanja« od Facebook Messengera je Damir Sabol, čovjek na čelu tima koji je svijetu predstavio i PhotoPay koji se u mobilnom bankarstvu koristi za plaćanje računa fotografiranjem uplatnice. 

   Iako je svjestan da najtalentiraniji i najsposobniji stručnjaci u zabrinjavajućim brojevima napuštaju Hrvatsku, Sabol ipak vjeruje u one koji ostaju i ovdje rade dobre stvari. Takvih nije malo. 

   – Problem je u tome što država šalje dvostruke signale: s jedne strane potiče inovacije i tu se može dobiti dobra i kvalitetna pomoć za inovativne projekte, recimo od HAMAG BICRO-a ili Ministarstva poduzetništva, koju smo i mi imali priliku koristiti. Ali s druge strane čitav je sustav još uvijek previše skup zbog prevelikih davanja na plaće stručnjaka i potpuno nepotrebno krut i vrlo zahtjevan na birokratskoj strani. To mi je potpuno neshvatljivo – zašto s jedne strane poticati, a s druge strane kočiti?, kaže Sabol.     U kategoriji proizvoda koji su namijenjeni održavanju zdravlja, tu su obećavajući domaći startupi Mogy (napravljen je za osobne trenere), zatim Bodyrecog (mjeri proporcije ljudskog tijela i analizira dobivene podatke te time pomaže kod regulacije tjelesne težine), Pirikom (nudi Hospital Cube, a riječ je o uređaju za sigurno skladištenje i izdavanje lijekova pod potpuno kontroliranim uvjetima, kako za bolnice tako i za javne ustanove i prostore).  

  Ne iznenađuje ni to što je upravo u području turizma tako puno uspješnih hrvatskih startupa. Takvima pripada Restaro (namijenjen rezervaciji mjesta u restoranima), koji je već zapanjujuće jak New Yorku, Spotie i HitList (za rezerviranje hotela, alternativa Booking.comu) IndiKnow (aplikacija za male poduzetnike u turizmu), Rentlio (sustav upravljanja malim objektima u turizmu), Via Tralala (aplikacija za planiranje putovanja), Tourgent (nudi uslugu koja autobusnim prijevoznicima i turističkim agencijama omogućuje da prate što se događa s njihovim turama, vozačima, vodičima i vozilima) ili na primjer DaShef (digitalni meniji za restorane, hotele i kafiće). 

   Sve su ovo glasni argumenti za tezu da Hrvatska polako, ali sigurno, usprkos birokratskim preprekama koje pred njih postavlja kruti državni aparat potpora, postaje nacija tehnoloških inovatora.