Obnovljiva energija

Čile otvorio prvu južnoameričku solarnu termalnu elektranu u pustinji Atacama na više od 700 hektara površine

T.I.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

10.600 zrcala reflektiraju sunčeve zrake na toranj visok od 250 metara u u sredini na čijem se vrhu nalazi prijemnik. Rastopljene soli u prijemniku upijaju toplinu i zatim se koriste za proizvodnju do 110 megavata električne energije pomoću parne turbine



Čile je prošli tjedan napravio važan korak kao ostvarenju cilja da postane ugljično neutralna zemlja do 2050. godine otvaranjem prve solarne termalne elektrane u Južnoj Americi u pustinji Atacama pod nazivom Cerro Dominador.


Ogromno postrojenje zauzima više od 700 hektara s 10.600 zrcala oko tornja visokog 250 metara na čijem se vrhu nalazi prijemnik na koji se reflektiraju sunčeve zrake. Rastopljene soli u prijemniku upijaju toplinu i zatim se koriste za proizvodnju do 110 megavata električne energije pomoću parne turbine. U kombinaciji sa susjednom fotonaponskom elektranom, kompleks Cerro Dominador sposoban je proizvesti 210 megavata obnovljive energije. Doduše, ova energija odgovara snazi jače hrvatske hidroelektrane, no održavanje ovakvih postrojenja nije skupo, ne zahtijeva dodatna ulaganja, trajni je i ono što je najvažnije, ako nečeg ne nedostaje u pustinji Atacama, onda je to sunce kao pogonsko „gorivo“.


“Omogućit će nam uštedu više od 600 000 tona emisije CO2 godišnje. To je ekvivalentno onome što 300 000 automobila godišnje ispušta u atmosferu” – rekao je čileanski predsjednik Sebastian Pinera na inauguracijskom događaju.




Značajka projekta je da soli mogu pohranjivati ​​energiju do 17,5 sati, što omogućava sustavu da nastavi raditi bez izravne sunčeve svjetlosti 24 sata dnevno.


Izgradnja projekta Cerro Dominador započela je 2014. usred pustinje Atacama, nekih 3000 metara nadmorske visine na čileanskom toplom, suhom i sunčanom sjeveru.


Predsjednik i jedan od najbogatijih Čileanaca Pinera odlučan je da njegova zemlja poduzima daljnje urgentne poteze kako bi postigla da  – baš kao i EU – u skladu s klimatskim sporazumom iz Pariza 2015. ispuni potpisanu obvezu da svoje gospodarstvo učini ugljično neutralnim do 2050. godine.


Osim ove termosolarne elektrane to će uključivati ​​elektrifikaciju javnog prijevoza, zamjenu energije koja se temelji na ugljiku zelenim alternativama i sadnja novih šuma koje apsorbiraju CO2.