Izrazili zabrinutost

Mnoštvo dupina umire u Crnom moru zbog rata: Ne snalaze se od buke, panično plivaju i pogibaju

Sanda Milinković

Foto: iStock

Foto: iStock

Postaju zbunjeni i u panici plivaju prema stijenama na obalama, pletu se u mreže koje ne vide ili su ubijeni oružjem.



Znanstvenike brine da bi masovna smrt dupina u Crnom moru mogla biti posljedica zvučnog zagađenja uzrokovanog ratom u Ukrajini. Dvadesetak ruskih vojnih plovila je trenutno u Crnom moru pa se čini da upravo oni natjeravaju dupine da se povuku južnije prema obalama Turske i Bugarske gdje završavaju u ribarskim mrežama ili nasukani.


Turska zaklada za istraživanje mora (TÜDAV) prijavljuje povećanu smrtnost uobičajenih dupina na obalama Turske. Kažu da je od kraja veljače registrirano više od 80 preminulih dupina. Polovica ih je život izgubila zapetljajem u ribarskim mrežama te naposljetku utapanjem, a još se utvrđuje uzrok smrti druge polovice, prenosi ZmScience.


Bayram Öztürk, predsjednik spomenute zaklade, kaže da jedan od uzroka njihove smrti može biti trauma izazvana zvukom. Savjetovao je oprez iz razloga što još nije poznato koliki (štetni) utjecaj na morske živote ima visoka koncentracija niskofrekventnih sonara.




“Nikada nismo vidjeli ovoliko brodova i toliko buke tijekom tako dugog perioda”, kazao je.


Niskofrekventni sonari podmornica i ratnih brojeva u regiji može se umiješati u eholokaciju dupina. Eholokacija je sposobnost identificiranja okoline kroz emitiranje zvukova prema objektu i zatim analiziranje odjeka reflektiranih od objekata.


Zbog nemogućnosti snalaženja i navigacije, dupini ne mogu prepoznati plijen i zato gladuju.


Znanstvenici vjeruju da postaju zbunjeni i u panici plivaju prema stijenama na obalama. Vjeruje se da neki plivaju i prema minama ili su ubijeni živom vatrom.


Iz TÜDAV- a kažu da bi istraživanje uzroka i širine dupinovih smrti trajalo mjesecima ili čak godinama, pogotovo jer je obala nedostupna istraživačima zbog rata.


No, fondacija argumentira da bi ove smrti i ostali okolišni problemi uzrokovani ratom, mogli dovesti do biološke krize u toj regiji.


Pred ratom su najranjivije močvare i rezervati bio raznolikosti, poglavito u Azovskom moru, delti Dunava i Odesskom zaljevu.


Kažu da je ugrožavanje ptičjih i ribljih vrsta koje se na tom području hrane, razmnožavaju, migriraju i liježu jaja, neizbježno zbog svakodnevnog bombardiranja i pucnjave.


Skupine znanstvenika nedavno su oglasile alarm po pitanju zagađenja Crnog mora povezanog s ratom, a uzrokovanog izljevima nafte iz potopljenih brodova, otjecanjem kemije iz streljiva i sabotiranom infrastrukturom.


Istraživači i organizacije potpisale su čak i otvoreno pismo u ožujku kako bi izrazili svoju zabrinutost oko posljedica koje rat ostavlja na okoliš.


TÜDAV predlaže stvaranje regionalnog nadzornog programa koji bi istraživao efekte rata na more, atmosferu i zemljine sisteme te žive organizme u Crnom moru.


Baš kao što bombardiranje arheoloških nalazišta, bolnica i vjerskih institucija ne bi trebalo biti dozvoljeno, tako bi i močvarna područja te osjetljivi eko sustavi trebali biti bolje zaštićeni.