Najveći problem ovogodišnjeg proračuna u kulturi jest što je omjer programskih sredstava za gradske ustanove i tzv. »druge korisnike« – 1:2,5 u korist raznoraznih udruga i udružica...
RIJEKA Muzeju grada Rijeke za programsku djelatnost, otkup i zaštitu građe iz gradskog proračuna dodijeljeno je 329 tisuća kuna, od čega 189.000 za izložbene programe, 40.000 za zaštitu i 100.000 kuna za otkup muzejske građe.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti na raspolaganju ima 325 tisuća kuna, od čega 75.000 kuna za Rijeka foto festival, 40.000 kuna za Bijenale Quadrilaterale, a 80 tisuća kuna za sve preostale izložbe.
Izložbena djelatnost ostalih proračunskih korisnika bit će sufinancirana sa 652.000 kuna, od čega Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka dobiva 94.000 kuna za samostalne izložbe, 30.000 kuna za godišnju izložbu te 50.000 za ostale programe. Agenciji »Kopart« dodijeljeno je 69.000, a Galeriji SIZ (udruga »Drugo more«) 60.000 kuna.
Na ovakvu raspodjelu sredstava namijenjenih muzejskoj i izložbenoj djelatnosti reagira povjesničar umjetnosti i muzealac Berislav Valušek, koji se na natječaj za javne potrebe u kulturi nije javio, ali je dobro upoznat sa situacijom.
– Najveći problem ovogodišnjeg proračuna koji se odnosi na kulturu leži u činjenici da je omjer programskih sredstava predviđenih za gradske ustanove, te za tzv. druge proračunske korisnike 1:2,5 u korist raznoraznih udruga i udružica, naravno.
Taj je trend započeo još u vrijeme Slavka Linića, kada je omjer bio 50:50 posto (kasnih 90-ih), a možemo ga dešifrirati kao izborni inženjering riječkog SDP-a, gdje je važno zadovoljiti što je moguće više onih koji traže, ne bi li isti, u znak zahvalnosti, podarili svoj glas na sljedećim izborima istoj gradskoj administraciji.
Kako uopće komentirati iznos od 80.000 kuna za programsku djelatnost Muzeja moderne i suvremene umjetnosti?
Prije više od deset godina taj sam trend nazvao provincijalizacijom i amaterizacijom riječke kulture, ali to danas više nije trend, već stanje – Berislav Valušek
Jednaki i jednakiji
Ali i među jednakima – očevidno – ima onih više jednakih, pa je tako udruga »Drugo more« za svoje programe dobila 180.000 kuna, dok MMSU za međunarodnu izložbu Bijenale Quadrilaterale – 40.000 kn! Bilo bi zanimljivo znati koliko posjetitelja imaju programi svih udruga, mjesnih odbora, nacionalnih manjina itd., koje participiraju u proračunu, a koliko gradskih ustanova u kulturi.
Sporno je i Kulturno vijeće za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost, jer je sukob interesa više nego transparentan: potpredsjednici Vijeća, Branki Arh, financira se nekoliko programa, a Nemanji Cvijanoviću (član), programi u iznosu od (ako sam dobro zbrojio, a jesam) 50.000 kuna, uz dodatak da je dotični voditelj Galerije SIZ koja djeluje pri udruzi »Drugo more«, pa ćemo navedenom iznosu dodati još 60.000 kuna za djelatnost te galerije.
Proračunski odjeljak koji nosi naziv »Novi mediji i kultura mladih« spoj je nerazumijevanja recentne umjetničke produkcije i socijalističkog modela koji je kulturu dijelio na »staru« (elitnu) i »mladu« (valjda avangardnu). Kao da se, na primjer MMSU, ne bavi tzv. novim medijima (koji su već poodavno postali stari) kao i mladim umjetnicima.
Dalo bi se navesti još mnogo nelogičnosti, nekorektnosti i manipulacija koje se mogu iščitati iz proračuna, ali budući da se u sljedećoj godini predviđa čak 30.000 kuna za izradu Kulturne strategije Grada Rijeke za to nema potrebe, jer će ovako ozbiljan iznos zacijelo rezultirati jednim uozbiljenim strateškim dokumentom u kome će se konačno predložiti ukidanje riječkih ustanova u kulturi koje ionako samo koštaju, stvaraju probleme i donose malo glasova na izborima.
Svim riječkim kulturnjacima želim Čestitu Gradsku knjižnicu i Sretnu Novu zgradu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti – između ostalog! – ističe Valušek.
(Pre)malo za program
Na program javnih potreba u kulturi osvrće se i Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke:
– Ne preostaje nam drugo nego da se sa sredstvima koja su nam dodijeljena pomirimo. Izdvojena svota je mala, što za naš muzej umjesto napredovanja znači nazadovanje. S obzirom na situaciju, veći dio godine imat ćemo izložbu »Riječki torpedo – prvi na svijetu« i još neke manje projekte. Tužni smo i rezignirani, no nekako ćemo preživjeti. Još moramo vidjeti koliko smo dobili od Ministarstva kulture – zaključuje Dubrović.
Jerica Ziherl, ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka:
– U svakom slučaju moglo bi se reći da novca nikad nema dosta, čak ni u bolje stojećim ustanovama u svijetu. Međutim, sredstva za programsku djelatnost našeg muzeja doista su mala, dostatna eventualno za organizaciju jedne doista velike izložbe. Svjesni smo u kakvim vremenima živimo, pa ćemo se prilagoditi proračunskim sredstvima. Koliko novca, toliko i programa.
Što se tiče naše kandidature za Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana, sada nismo dobili sredstva. Do kraja siječnja Grad Rijeka se o tome treba očitovati, a onda ćemo vidjeti što dalje – osvrnula se Ziherl.
