Piše: Izv. prof. dr. sc. Sandra PAVIČIĆ ŽEŽELJ
Voditeljica Odsjeka za kontrolu hrane, predmeta opće uporabe, unapređenje prehrane i mikrobiologiju

Pravilna prehrana podrazumijeva uzimanje raznovrsne hrane, usklađena je s potrebama organizma i pomaže održavanju zdravlja te pravilnom rastu i razvoju, osobito u doba puberteta. Nepravilna i neuravnotežena prehrana može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema već u djetinjstvu a u starijoj dobi do razvoja mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Rezultati mnogih znanstvenih istraživanja potvrdili su da se edukacijama i radionicama sa školskom djecom značajno podiže svijest o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te pridonosi smanjivanju pretilosti kod djece i mladih. Upravo zbog toga, jedna od glavnih zadaća javnog zdravstva je upoznati djecu i mlade s osnovnim principima pravilne prehrane, izvorima, značajem i funkcijom namirnica za pravilan rast i razvoj, kao i s poremećajima koji nastaju kao posljedica nepravilne prehrane.
Prije dvije godine pandemija COVID-19 bolesti dovela je, u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, do velikih poteškoća u održavanju mnogih aktivnosti, pa tako i u provođenju nastave u školama. U ožujku 2020. godine osnovne škole u Republici Hrvatskoj prešle su na online nastavu kako bi se mjerama prevencije poput socijalnog distanciranja smanjilo širenje virusa. Takav oblik nastave trajao je, s manjim prekidima, do kraja te školske godine. Sljedeće školske godine djeca su također naizmjence pratila online nastavu, što je utjecalo na promjene njihovih životnih navika. Znanstvena istraživanja pokazala su povezanost između nedovoljne tjelesne aktivnosti, neadekvatne prehrane koju karakteriziraju nutritivno siromašne namirnice i dugi period boravka pred ekranima (mobitel, računalo) s razvojem prekomjerne tjelesne težine i pretilosti kod djece. U Hrvatskoj je prije pandemije učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti kod djece u dobi od 11 do 15 godina bila oko 18%, i bila je viša među dječacima. Osim razvoja pretilosti, ovi čimbenici uzrok su i nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, poput šećerne bolesti, hipertenzije, raznih vrsta karcinoma u odrasloj dobi. S obzirom na to da su mnogi znanstvenici u svijetu proučavali utjecaj pandemije COVID-19 na promjene zdravstvenog ponašanja osnovnoškolaca i smanjenu ukupnu tjelesnu aktivnost, htjeli smo ispitati utjecaj pandemije na osnovnoškolsku djecu u Primorsko – goranskoj županiji.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je provedeno među osnovnoškolskom djecom od 5. do 8. razreda u Primorsko – goranskoj županiji i obuhvatilo je 15 škola, 10 škola iz gradskih sredina i 5 škola iz ruralnih sredina. Ukupno je obuhvaćeno 1370 djece, 639 dječaka i 731 djevojčica. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti promjenu stanja uhranjenosti i životnih navika školske djece u dobi od 10 do 15 godina u Primorsko-goranskoj županiji, procijeniti njihovo znanje o prehrani te procijeniti emocionalno stanje školske djece, njihove osjećaje i stavove u vezi s izolacijom u vrijeme pandemije COVID-19. U istraživanju su, osim nutricionista i stručnih suradnika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, sudjelovali i učitelji tjelesne i zdravstvene kulture u školama.
Podaci su se dobili putem upitnika koji se sastojao od četiri dijela. Sociodemografski podaci uključivali su podatke o dobi, spolu, razredu i školi djeteta. Drugi dio odnosio se na životne navike djece koje uključuju tjelesnu aktivnost (sjedenje, sport, aktivnosti u slobodno vrijeme), spavanje (sati/dan), korištenje vremena pred ekranom (TV/PC      let/mobilni telefon). Kvaliteta prehrane školske djece procijenjena je Indeksom kvalitete mediteranske prehrane za djecu i adolescente (KIDMED) pomoću kojeg se ocjenjuje pridržavanje mediteranske prehranie Upitnik je također sadržavao i pitanja o znanju o prehrani te pitanja o njihovim emocijama i osjećajima s obzirom na zatvaranje zbog COVID-19. Istraživanje je pokazalo da je tijekom izolacije COVID-19 došlo do značajnog porasta prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Kod djevojčica je taj porast učestalosti prekomjerne tjelesne mase bio za 3%, a kod dječaka je zabilježen porast od 2% kod prekomjerne tjelesne mase i 1% kod pretilosti.

Utvrđeno je da je prosječna prehrana školske djece imala umjerene karakteristike mediteranske prehrane, dok je dvije petine učenika imalo prehranu u skladu s mediteranskom prehranom

Došlo je do značajnog smanjenja tjelesne aktivnosti, i to više u dječaka, kao i do značajnog porasta vremena provedenog ispred raznih vrsta ekrana, kako zbog izvođenja online nastave, pisanja zadaća, ali i u slobodno vrijeme. Utvrđeno je da je prosječna prehrana školske djece imala umjerene karakteristike mediteranske prehrane, dok je dvije petine učenika imalo prehranu u skladu s mediteranskom prehranom. Učenici s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti te oni manje aktivni imali su nezdravije prehrambene navike od normalno uhranjenih i tjelesno aktivnih učenika. Djevojčice su imale zdravije prehrambene navike od dječaka, ali su češće preskakale doručak i češće konzumirale slatkiše i grickalice. Takav obrazac ponašanja, ako bi duže potrajao, mogao bi predstavljati značajan zdravstveni rizik za razvoj pretilosti i bolesti vezanih uz pretilost (srčano-žilne bolesti, šećerna bolest, poremećaji metabolizma, upalne bolesti itd.). Rezultati su pokazali i pojavu potencijalnih psiholoških problema jer je tijekom djetinjstva i adolescencije prisutnost psihosocijalnih čimbenika rizika poput socijalne izolacije značajno povezan s čimbenikom rizika za depresiju i većim rizikom za obolijevanje od bolesti vezanih uz upalu u odrasloj dobi. Petina učenika osjećala se usamljenije i većina ih se nije osjećala sretnijima zbog boravka kod kuće te su im izrazito nedostajali školski prijatelji. Ipak je trećina učenika izjavila da se boji povratka u školu i radije bi ostala kod kuće, što govori o otuđenosti djece i predstavlja novi izazov stručnjacima.

«Školica pravilne prehrane«

Prosječna prehrana osnovnoškolske djece bila je u skladu s mediteranskom prehranom i značajan broj učenika (68,6%) je imao visoko znanje o prehrani, a djevojčice su imale višu razinu znanja o prehrani od dječaka. Treba naglasiti da je njihovo dobro znanje o prehrani rezultat edukcije u školi vezano uz teme koje se obrađuju u nastavnom planu i programu u predmetima prirode i biologije, ali i programa »Školica pravilne prehrane« koju Nastavni zavod za javno zdravstvo nekoliko godina provodi u osnovnim školama. Ovakvi rezultati pokazatelj su da je potreban veći, kako roditeljski utjecaj tako i utjecaj institucija o važnosti tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i odgovornom korištenju ekranskih medija. Vrlo je važno da odrasli budu djeci dobar primjer kako bi razvili pravilne životne navike koje su važne za njihovo mentalno i cjelokupno zdravlje.