Sve veće turističko samopouzdanje kontinentalne Hrvatske

Bjelovarsko-bilogorska županija istinska je oaza dobrog odmora

Bjelovarsko-bilogorska županija istinska je oaza dobrog odmora

Unutar velikog broja prijavljenih iznajmljivača sve su zamjetniji apartmani, sobe, kuće za odmor koji dolaze iz županija izvan obalnog, jadranskog pojasa

Najiznajmljivač, akcija Novoga lista i Hrvatske turističke zajednice uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma u izboru najboljeg apartmana, sobe kao i kuće za odmor ulazi u sve dinamičniju fazu. Kako je poznato iz propozicija, ali i niza prijašnjih tekstova, svi iznajmljvači s područja Hrvatske koji su znanjem, trudom, kao i materijalnim ulaganjima doveli svoje objekte namijenjene turističkim sadržajima do razine što se želi u natjecateljskom duhu »izmjeriti« na realnom tržištu poslali su, ili će to učiniti, u zadanoj formi prijavu za sudjelovanje u akciji. U našu je redakciju tako stigao velik broj prijava, kao što je to bilo i 2019. godine, kad se akcija zadnji put održavala, ali sve je razvidnije kako je među njima i nemali broj onih koje stižu iz županija što nemaju kontakt s morem. Drugim riječima, iz županija što se nalaze »iznad Bosiljeva«, kako se u u simboličkom smislu zna definirati dio Hrvatske, mjesto gdje se spajaju autoceste A6 i A1.


Središnja Hrvatska


Karlovačka županija je ona koja povezuje »more i kontinent«. I upravo iz te županije, koja se itekako ima čime ponositi, stiže nemali broj prijava. Istina, dio njih je s jugoistočnijh dijelova, s područja općina Slunj i Rakovica koje se dodiruju, bolje rečeno dijele, s Ličko-senjskom županijom, područje pod ingerencijom Nacionalnog parka Plitvička jezera. Svakako, Karlovačka županija je jako aktivna i na svom zapadnom dijelu koje u zadnje vrijeme doživljava nevjerojatnu vinsku ekspanziju. Jaskansko područje gdje se dodiruju Zagrebačka i Karlovačka županija iznjedrilo je desetak vrhunskih vinara koji proizvode ponajbolje hrvatske pjenušce, ali i čitav niz mirnih vina slične kvalitete. S obzirom na ambicioznost vinara, krenula je jačati i gastronomska scena čime su, uz već prije popularnu Dolinu kardinala, stvoreni svi preduvjeti za razvoj kvalitetnog turizma i u iznajmljivačkom smislu.
Vrlo se slično može ustvrditi i za Samobor i njegov kraj koji je sve traženiji u turističkom smislu, a krenemo li dalje, prema Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj te Varaždinskoj županiji, slična priča – sve snažnije potvrde kako je »kontinent« u velikoj mjeri stekao turističko samopouzdanje.
Nešto se »tiši« nastup prema našoj akciji Najiznajmljvač može zamijetiti na spojnom prostoru koji povezuje navedene županije, one kojima je gravitacijsko središte u velikoj mjeri sam Grad Zagreb, također vrlo bogat specifičnom ponudom urbanog turizma, i veliku slavonsku petorku. Istina, dio Zagrebačke županije što graniči sa Sisačko-moslavačkom, na žalost devastiranoj razornim potresom s kraja prošle godine, potiče iznajmljivačku priču s nizom iznimnih objekata, i sadržajem, ali još i više uklopljenošću u prostor. Pokupsko i njemu bliska mjesta, ona koja se kasnije nalaze i prema glinskom dijelu, počeli su najozbiljnije shvaćati turizam tako da se slobodno i u obnoviteljskoj fazi može unaprijed učiniti svu pripremu za snažan turistički razvoj Petrinje i Gline prije svih jer se u moslavačkom dijelu turistički iskoraci već dobro uočavaju.
Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija su ili izvan »radara« naše akcije, ili se u njima turizam najsramežljivije događa. Izuzetak su donekle Bjelovar, ali još više drugi najveći grad Bjelovarsko-bilogorske županije – Daruvar. U njemu je zahvaljujući nizu objekata koje poznajemo desetljećima, ali i sve snažnijem zamahu turizma povezanog s eno-gastronomijom i posebno s proizvodnjom vrlo kvalitetnih vrsta piva, sve jača turistička aktivnost.


Krenula je Slavonija


Susjednih pet slavonskih županija se već godinama vrlo promišljeno i aktivno brendira na hrvatskom tržištu s već zamjetnim refleksijama i na tržišta susjednih država. Nastavimo li niz, prvu značajnu potvrdu nalazimo odmah u Požeško-slavonsko županiji gdje se po snažnim turističkim gibanjima prepoznaju Lipik i Pakrac. Ono što mnogi definiraju kao svojevrsni slavonski raj, posebno za ljubitelje vina je – Kutjevo. I ono je dio iste, Požeško-slavonske županije, a njegov su ponos brojne vinarije, istaknimo primjerice Krauthakera i Galića. Ali istina je i to da je na tom području zamjetan izostanak brojnijih, pa i kvalitetnijih turističkih smještajnih kapaciteta. Kvaliteta spomenutih vinarija, a u bllizini je i Enjingi, fantastična je, tako da bi bilo uputno ne samo zadovoljiti se vođenim vinskim turama, nego razvijati i stacionarni turizam, u kojem će na kutjevačkom području turisti ostajati više dana. Jedna od intencija akcije Najiznajmljvač je uostalom i ta, poticajna. Najbolji iznajmljivači pokazuju put onima koji to tek žele postati. Najiznajmljivač je akcija koja šalje i poruke ohrabrenja, jer konkretan je turizam upravo na kutjevačkom području itekako smislen.
Kad smo već kod Slavonije, i nedavne aktivnosti ministrice Nikoline Brnjac u Osijeku pokazuju koliko se pažnje posvećuje kontinentalnom turizmu. Ona je naime razgovarala o smjeru razvoja turizma u Slavoniji i ulozi regionalnih aktera u brendiranju Hrvatske kao sigurne destinacije. Održala je sastanak s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave te predstavnicima turističkog sektora.
Ministrica Nikolina Brnjac je istaknula kako je zadovoljna zdravstvenim stanjem u slavonskim županijama te naglasila kako Ministarstvo u nadolazećem razdoblju planira snažnije turistički razvijati slavonski klaster što će uvelike pridonijeti prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije, kao i razvoju turizma na kontinentu.
Prema podacima iz sustava eVisitor, od početka 2021. godine do danas, pet slavonskih županija posjetilo je 58.000 turista koji su ostvarili 141.000 noćenja, odnosno ostvareno je četiri posto više dolazaka i 17 posto više noćenja nego li u istom razdoblju protekle godine. Najveći broj noćenja ostvaren je u Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Vukovaru. S obzirom na to da i na našu adresu stižu prijave, najviše s osječkog područja čija je Tvrđa postala iznimno privlačnim područjem, pa tako i u smještajnom smislu, napori institucionalne turističke scene, posebno Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma, itkekako daju rezultata.


Doživi domaće! Upoznaj ruralnu Hrvatsku


Uostalom, u tijeku je akcija HTZ-a koji je pokrenuo kampanju namijenjenu domaćem tržištu, gdje se u fokus stavljaju ruralna područja Hrvatske »Doživi domaće! Upoznaj ruralnu Hrvatsku«. I ta je akcija pokrenula pozitivna turistička gibanja na domaćem tržištu, što će u budućnosti sasvim sigurno uroditi i širenjem na tržišta s kojih u Hrvatsku dolazi najviše turista. Jer sve je jasnije – cijela je Hrvatska jedan predivan turistički biser, ili rječnikom turističke ekonomije – turistički proizvod.


Unutrašnjost morskih županija

​Jadranske su županije brojne, ali i vrlo raznolike. Možda najbolje to pokazuje fantastična prirodno-klimatska raznolikost Primorsko-goranske županije. Stoga, na neki način i u jadranskim županijama ima itekako mnogo – kontinentalnog turizma. Najviše prijava stiže nam svakako iz Gorskog kotara, sve se kvalitetnije uključuje i Lika, a pravo su iznenađenje mjesta s područja TZ-a Ravni kotari.
Kad govorimo o Istri, i njezina je unutrašnjost – kontinentalni turizam. Bez želje umanjenja kvalitete turističkih kapaciteta uz morsku obalu, područja Buzeta, Pazina, Motovuna, Žminja, Savičente, Višnjana, prema pristiglim prijavama obiluju istinskim favoritima, pa i za sam vrh u akcijNajiznajmljvač.

Kuća za odmor Mavis u Mrkoplju