Sa studentima u fokusu, Veleučilište u Rijeci već 27 godina ostvaruje svoju primarnu djelatnost obrazovanja, a u gotovo tri desetljeća obrazovalo je više od 8.500 studenata. Danas tu visokoškolsku ustanovu pohađa više od 1.100 studenata, koji se školuju na jednom od deset stručnih prijediplomskih i pet stručnih diplomskih studija u tehničkom, biotehničkom i društvenom području, a od iduće akademske godine paleta programa proširit će se uvođenjem prijediplomskog stručnog studija poduzetništvo s usmjerenjima: digitalno poduzetništvo i održivo poduzetništvo. Istovremeno su u pripremi još četiri nova studijska programa, među kojima je i prijediplomski stručni studij primijenjene umjetne inteligencije, za koji dekan, mr. Marino Golob, kaže da već postoji interes, a odobri li se studij na vrijeme, i njegovo će provođenje započeti s novom akademskom godinom.

FOTO: SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Sustav mentoriranja

Što je to riječko Veleučilište i koje benefite svojim studentima donosi, moglo se vidjeti na ovogodišnjim Danima Veleučilišta u Rijeci, višednevnoj manifestaciji u čijem su središtu sadašnji i bivši studenti, nastavno, ali i nenastavno osoblje. Cijelim nizom događanja obilježena je 27. obljetnica postojanja ustanove, koja ima više od 150 potpisanih ugovora o poslovnoj suradnji s gospodarskim subjektima. Upravo i ti gospodarski subjekti svoje mjesto pronalaze i na Danima Veleučilišta, jer i ove se godine održao Dan karijera s ciljem povezivanja studenata i privrede, mogućnosti odrađivanja prakse, ali i pronalaženja zaposlenja. Središnjoj proslavi, svečanoj sjednici, odazvali su se pak predstavnici lokalne samouprave, bivši zaposlenici, kao i studenti.

Iako su se od studentskih dana davno oprostili, na Veleučilište se redovno vraćaju bivši studenti i to s ciljem da kroz Veleri alumni dan podijele svoje karijerne priče i održe predavanja iz područja svoje struke, donoseći iz prve ruke primjere i iskustva iz prakse. Prilika je to da predstave i kako znanja stečena na Veleučilištu u Rijeci danas primjenjuju u stvarnom svijetu. Kako bi studentima omogućilo što lakši obrazovni put, Veleučilište je uvelo i sustav mentoriranja čiji će osnovni cilj, uz suradnju student – nastavnik koji im nije predavač, pomoći, odnosno asistirati studentima u snalaženju tijekom studija i nalaženju opcija njihovog zadržavanja u sustavu ukoliko dođu u određene probleme tijekom studija.

IGOR CINDRIĆ
FOTO: SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Nedostatak prostora

Navodeći da se izvrsnost nastavnog i administrativnog osoblja manifestira u znanstvenom i nastavnom području kroz broj objavljenih znanstvenih te stručnih radova, kao i u međunarodnoj suradnji, mr. Golob ističe da se ta izvrsnost očituje i u visokim ocjenama studentskih anketa.

– To nam je posebno važno. Ponosni smo i na interes koji gospodarstvenici iskazuju svojom prisutnošću na Danima karijera. Oni su kvantitativan i kvalitativan temelj za podizanje suradnje na višu razinu. Međutim, Veleučilište od samih početaka prati nedostatak vlastitih prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Pored toga što se svake godine ulažu znatna sredstva u opremanje i uređenje prostora, osiguranje vlastitih poslovnih prostora, uz usredotočenost na studente, ostaje prioritet. U proteklih godinu dana uloženo je puno truda u analizu i osiguranje pretpostavki za rješavanje ovog krucijalnog pitanja za Veleučilište, naglasio je mr. Golob.

Iako je Veleučilište bilo nadomak dobivanja nove lokacije djelovanja, u nekadašnjim prostorima Hartere, trenutno se to čini kao opcija koja se izjalovila, a ne realizira li se, kaže dekan, postoji alternativna lokacija. Međutim, za pretvaranje te lokacije u obrazovnu trebat će vremena i strpljenja, a strpljenja će trebati i po pitanju povećanja broja studenata.

– Republika Hrvatska ulaže velike napore u promjenu negativnih demokratskih kretanja te će u pogledu povećanja brojnosti studentske populacije biti potrebna strpljivost. S druge strane, porast broja visokoškolskih institucija, kako privatnih, tako i javnih, intenzivira utakmicu privlačenja studenata na naše sadašnje i nove studijske programe u društvenom i STEM području, uz potpuno jasnu svijest o tome da samo izvrsnost, atraktivnost, transparentnost, stvaranje vrijednosti, uključivost i sinergija stvaraju dobrobit studenata i omogućuju njihov upis na studije Veleučilišta, istaknuo je dekan Golob.

FOTO:
SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
“Ponosni smo i na interes koji gospodarstvenici iskazuju svojom prisutnošću na Danima karijera. Oni su kvantitativan i kvalitativan temelj za podizanje suradnje na višu razinu.”
mr. Marino Golob, dekan Veleučilišta

Novi programi

U tom kontekstu dobivanje dopusnice za nove studijske programe i rad na budućim programima govore u prilog činjenici da Veleučilište neće ostati na marginama kada je u pitanju privlačenje studenata novim i atraktivnim studijskim programima. Tome u prilog govore novi programi, ali i revizija prijediplomskog stručnog studija Promet, koji su u visokom stupnju pripremljenosti.

– Studenti su srž djelatnosti Veleučilišta u Rijeci te zaslužuju dobiti najbolji mogući nastavni sadržaj, kvalitetu nastavnog procesa, uključujući stručni i istraživački rad uz široku lepezu podrške za njihov stručni i akademski razvoj te kvalitetan studentski život. Sa svoja 82 zaposlena djelatnika Veleučilište je danas dobro organizirana, učinkovita i ugledna visokoškolska institucija čije je djelovanje oblikovano pozitivnim poslovnim načelima, zakonskim i internim aktima, a njihova primjena omoguće odgovorno, transparentno i efikasno vođenje institucije, ustvrdio je mr. Golob.

Dosegnuta razina razvoja Veleučilišta čini ga spremnim, ne samo uključiti se, nego i predvoditi procese digitalne i zelene transformacije hrvatskog i europskog društva.

– Sve to ne bi bilo moguće bez truda i zalaganja generacija studenata i zaposlenika, kao i bez suradnje s domicilnim i međunarodnim okruženjem, napomenuo je dekan.

Transfer znanja

Ono što obilježava rad i poslovanje Veleučilišta, dodaje prodekan za nastavu i studentska pitanja, prof. dr. Bojan Hlača, transfer je znanja obrazovanja stručnih kadrova. Ujedno je najavio da se uz uvođenje novog studijskog programa iz područja poduzetništva te uz reviziju postojećih programa, priprema program umjetne inteligencije, ali i dva nova atraktivna studijska programa koja su u završnoj fazi pripreme.

– To znači da se na Veleučilištu u Rijeci uskoro očekuje implementacija četiri nova stručna studijska programa, a time se prilagođavamo modernom tržištu izobrazbe visokostručnih kadrova i otvaramo nove programe. Na taj način radimo na razvoju heterogenih studija. Naš Poljoprivredni odjel u Poreču također priprema novi kratki stručni studijski program. Ono što će u budućnosti obilježiti rad tog odjela u Poreču je suočavanje našeg okruženja s klimatskim promjenama i način kako u visokom obrazovanju odgovoriti tom izazovu. Prvenstveno kroz aplikaciju sustava navodnjavanja i tretmana otpadnih voda. Upravo nas je s tim ciljem posjetio profesor Ram Shpiner s Kinneret Academic Collegea Izrael, koji je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području tretmana voda te je konzultant vodećih svjetskih tvrtki u toj djelatnosti. Cilj nam je suradnja s Kinneret Collageom i moguća aplikacija iskustava navodnjavanja tretmana voda u buduće studijske programe u Poreču. Ako uspijemo kroz te nove studijske programe, otvorit ćemo novu stranicu znanja o održivoj poljoprivredi i suvremenom tretmanu otpadnih voda u Istri i šire, objašnjava prof. dr. Hlača.

FOTO: SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
“Uskoro očekujemo implementaciju četiri nova stručna studijska programa, čime se prilagođavamo modernom tržištu izobrazbe visokostručnih kadrova i otvaramo nove programe”
prof. dr. Bojan Hlača, prodekan za nastavu i studentska pitanja

Usko grlo

U ovoj akademskoj godini, dodaje, Veleučilište je ispunilo osnovni cilj, a to je da je zaustavilo trend pada upisa broja studenata na prvu godinu studija, koji je uglavnom posljedica demografskih kretanja. Zaustavljanje trenda pada broja upisanih studenata posljedica je cijelog niza poduzetih aktivnosti.

– Naravno da nam je cilj zadržati taj trend što predstavlja veliki izazov za sljedeće akademske godine. Ako govorimo o »uskom grlu« poslovanja i rada, to su svakako prostori. Sadašnji prostor neadekvatan je za obavljanje visokoobrazovne djelatnosti. Redovno obavljanje djelatnosti predstavlja pravi logistički izazov i samo zahvaljujući trudu i kompromisu zaposlenika Veleučilište potpuno normalno funkcionira, napominje prodekan.

Ujedno dodaje da je u protekloj godini uložen veliki trud u pronalažanju prostora koji je nađen, riješeno je financiranje, a s obzirom na zaustavljanje tog projekta, intenzivno se radi na realizaciji rezervne opcije.

Poželjan međunarodni partner

Veleučilište u Rijeci je odmah na početku, kaže prodekan za međunarodnu suradnju dr. Bernard Vukelić, kao strateške ciljeve definiralo integriranost u EU, otvorenost prema svijetu, mobilnost kroz aktivno sudjelovanje u europskom prostoru visokog obrazovanja i europskom istraživačkom prostoru.

– U protekloj i prethodnim godinama ostvareni su značajni pomaci u tom dijelu. Veleučilište u Rijeci, kao potpisnik Europske povelje o visokom obrazovanju, dalje sudjeluje aktivo u programima mobilnosti. Bilježimo kontinuirani rast dolaznih i odlaznih mobilnosti, što svjedoči o sve većoj svijesti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja o važnosti međunarodnog iskustva čime se pridonosi razmjeni znanja, vještina i ideja, napominje dr. Vukelić.

Ujedno dodaje da inozemni partneri Veleučilište prepoznaju kao kvalitetnog partnera u okviru čega gostujuća predavanja stranih predavača obogaćuju nastavni proces.

– Nastavili smo širiti i mrežu bilateralnih sporazuma. Sada imamo više od 50 sporazuma o suradnji u 17 zemalja, a broj kontinuirano raste. Time aktivno gradimo suradnju s visokim učilištima diljem Europe i šire, otvaramo nove mogućnosti za zajedničke inicijative, navodi prodekan.

Paralelno s tim razvijaju se i projekti, a dr. Vukelić zaključuje da će u budućem periodu Veleučilište rad na međunarodnoj vidljivosti još više intenzivirati.

Posvećeni sinergiji studenata, nastavničkog i administrativnog osoblja

Vodeći se idejom da su studenti u središtu djelovanja, Veleučilište u Rijeci u okviru svojih dana veliki dio događaja posvećuje upravo sinergiji studenata i djelatnika. Tako je i ove godine organiziran PUB kviz na kojem su u glavnoj ulozi bili timovi sastavljeni od studenata, nastavnog i administrativnog osoblja, a sve je vodio poznati »lovac« Dean Kotiga.

Održan je i sportski dan koji također kroz nogometne i odbojkaške utakmice povezuje studente i nastavnike, a nije izostao ni tradicionalan Minisimpozij pod nazivom »Raznolikost i kvaliteta (agro)turističkog proizvoda: uloga hrane, ljudi i baštine«, koji je okupio stručnjake iz područja biotehnike, turizma, poduzetništva i interpretacije baštine, s ciljem promicanja održivog pristupa turizmu kroz povezanost hrane, lokalne zajednice i kulturne baštine. Simpozij je interdisciplinarnog karaktera, proveden u organizaciji prijediplomskog stručnog studija Održivi agroturizam i Poljoprivrednog odjela, Poslovnog odjela, Odjela za informacijske i komunikacijske tehnologije, Centra za cjeloživotno obrazovanje, Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije iz Stare Sušice te Kašetice primorsko-goranske.

FOTO: SNIMIO VEDRAN KARUZA