Investicijski ciklus

Denis Vukorepa: Čvrsto vjerujem da će Rijeka postati vodeća luka na Jadranu

NL Promo

Izgrađena je Zagrebačka obala, kreće izgradnja ceste D 403, povećanje dubine na kontejnerskom terminalu Brajdica, uređenje infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, pri kraju je izgradnja nove obale u bazenu Raša, kao i novih intermodalnih terminala na željezničkim kolodvorima uz oba kontejnerska terminala. Realizacijom svih projekata riječka luka će dobiti posve novi izgled, znatno povećati promet i zauzeti snažniju poziciju u odnosu na konkurenciju



Investicijskim ciklusom koji je u tijeku riječka luka postaje veliko intermodalno središte i jedna od vodećih luka na Sjevernom Jadranu, ističe Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.Izgrađena je Zagrebačka obala, za koju će uskoro biti potpisan ugovor s koncesionarom, kreće izgradnja pristupne ceste D 403, povećanje dubine na kontejnerskom terminalu Brajdica, uređenje operativnih i prometnih površina i infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar, pri kraju je izgradnja nove obale u bazenu Raša, kao i novih intermodalnih terminala na teretnim željezničkim kolodvorima uz oba kontejnerska terminala, uz još niz drugih projekata. Realizacijom svih tih projekata riječka luka će dobiti posve novi izgled, znatno povećati promet i zauzeti snažniju poziciju u odnosu na konkurenciju.


Zajedno s Hrvatskim cestama, HŽ Infrastrukturom i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture prijavili smo za sufinanciranje iz europskih fondova izradu projektne dokumentacije za novi kontejnerski terminal na otoku Krku, zajedno s novim Krčkim mostom


 


Denis Vukorepa


Otišli korak dalje




– Ali tu nemamo namjeru stati. Potpisivanjem ugovora za gradnju ceste D 403 stvoreni su svi preduvjeti za finalizaciju koncesije za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, međutim, tu se nismo zaustavili. Zajedno s Hrvatskim cestama, HŽ Infrastrukturom i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture prijavili smo za sufinanciranje iz europskih fondova izradu projektne dokumentacije za novi kontejnerski terminal na otoku Krku, zajedno s novim Krčkim mostom, studijama utjecaja na okoliš i ostalim pratećim projektima. Procijenjena vrijednost izrade te dokumentacije je pedeset milijuna kuna. Očekujemo 85 posto bespovratnih sredstava, dok bi preostalih 15 posto bilo osigurano iz proračuna resornog ministarstva. Pripremamo dokumentaciju za idućih deset godina, kada ćemo moći aplicirati za sufinanciranje izgradnje novog terminala ili raspisati natječaj za koncesionara koji će ulagati u izgradnju, kaže Vukorepa.


Novi, veliki kontejnerski terminal na Krku, kapaciteta prekrcaja većeg od tri milijuna TEU-a, riječkoj će luci, uvjeren je, biti potreban za deset godina jer će za to vrijeme oba kontejnerska terminala u Rijeci doseći maksimalan ukupni promet, nešto veći od milijun i pol TEU-a.


– S tim novim terminalom došli bismo na razinu velikih europskih luka, poput Pireja ili Valencije, s kapacitetom od pet milijuna TEU-a. Govorimo, dakle, o pedeset milijuna tona tereta godišnje na kontejnerskim terminalima. To je onda već ozbiljna stvar. Konkurencija se razvija, ali ni Trst ni Kopar nemaju projekte koji će njihove sadašnje kapacitete udvostručiti ili povećati za nekoliko puta. Mi smo otišli korak dalje. Gradimo, imamo nove koncesionare, imamo viziju, koja će, siguran sam, uspjeti, kaže Vukorepa.


Riječka luka će, prema njegovim riječima, uz terminale Janafa, lučke bazene Bakar i Raša, u svom središnjem dijelu, u samom gradu, već u skoroj budućnosti biti podijeljena na dva kontejnerska terminala, između kojih će biti smješten nautičko-putnički dio, na potezu od Rive Boduli do bunkera, dok će dio od bunkera do Zagreb Deep Sea terminala biti uređen kroz projekt uređenja lučkih površina, prometnih površina i instalacija, za koji je već proveden postupak javne nabave, te projekt rušenja Skladišta 7, na čijem mjestu će Luka Rijeka d.d. dobiti novi prostor za manipulaciju teretom.


– Na zapadnoj strani će biti Zagreb Deep Sea terminal uz off-dock terminal Miklavlje, na istočnoj Brajdica i pozadinski terminal Škrljevo. U putničkoj luci imat ćemo nautičku marinu. Velik je interes za marinu u Porto Barošu, ali to neće biti samo Porto Baroš, već ćemo dati mogućnost da koncesionar preuzme i dio Putničke luke do Bunkera, u određenom vremenskom periodu. Tome treba dodati i projekt izgradnje privezišta za kruzere i trajekte, s vanjske strane Riječkog lukobrana, čime će i taj prostor dobiti svoju punu funkciju. U roku od godine dana planiramo i izgradnju velikog parkirališta na Delti, s istočne strane zgrade Exportdrva, čime ćemo osloboditi Rivu i Rivu Boduli od parkiranih vozila, a Riva Boduli bit će u funkciji trajektnog i kruzerskog prometa, zajedno s novom obalom za privez te vrste brodova s vanjske strane terminala. Time će luka dobiti ne samo nove sadržaje, nego i izgled, a i Putnički terminal bit će u punoj funkciji, kao zgrada marine i putničke luke, ističe Vukorepa.


Izgradnja terminala na Krku i novog Krčkog mosta omogućit će daljnju ekspanziju riječke luke


Težak put


Put do realizacije svih navedenih projekata, dodaje, nije bio kratak ni jednostavan.


– Hrvatska je prošla težak put, od osamostaljenja, preko Domovinskog rata i perioda preživljavanja, pogotovo lučkih sustava, do ulaska u Europsku uniju. Članstvo u Europskoj uniji promijenilo je mnogo toga nabolje, između ostalog omogućivši pristup europskim fondovima. Da nije bilo tog sufinanciranja, ne bi bilo ni većine ovih projekata. U kontejnerskom prometu, koji je jedna od okosnica sadašnjeg i budućeg razvoja luke, iz današnje perspektive možemo reći da je bio hrabar potez kada je Vlada 1999. godine odlučila subvencionirati prve feeder linije za Rijeku. Pokazalo se da je taj feeder servis već 2002. godine postao komercijalan, više ga nije trebalo subvencionirati. To nam je pokazalo da ovaj pravac zaista ima budućnost u kontejnerskom prometu. Promet kontejnera je rastao, Vlada je odlučila dati koncesiju na kontejnerskom terminalu Brajdica, ali uz uvjet nalaženja strateškog partnera. To je i učinjeno 2011. godine, kada je bio iznenađujući interes potencijalnih partnera. Vodio sam taj projekt, imali smo tri ponuđača, od kojih je odabran ICTSI, tvrtka koja je dala najbolju financijsku ponudu, a već u tom trenutku je vodila dvadesetak terminala, iako je kod nas bila manje poznata. Sa strateškim partnerom krenula je stabilizacija poslovanja, ulaganje, investicije. Danas je na Adriatic Gate Container Terminalu (AGCT) na Brajdici zaposleno dvjesto ljudi, a kad smo potpisivali ugovor bilo ih je dvadeset. Od 2013. godine, nakon što je stabilizirano poslovanje, imamo konstantni rast prometa na kontejnerskom terminalu. Prošle godine je taj rast bio dvadeset posto u odnosu na 2018. godinu, kaže Vukorepa.


Uz sve navedene projekte, uvjeren je kako će Rijeka napokon iskoristiti sve prednosti svog prirodnog položaja.


– Rijeka će postati vodeća luka na Jadranu, u to čvrsto vjerujem, zaključuje Vukorepa.


Investicijski ciklus u riječkom lučkom sustavu


Izgradnja dvotračne pruge od mađarske granice do Rijeke


Za razvoj luke posebno je važan razvoj željeznice, a od ulaska u EU, velik dio dostupnih sredstava ulaže se upravo u izgradnju dvotračne pruge od mađarske granice prema Rijeci, uz izgradnju novih multimodalnih terminala uz kontejnerske terminale Zagreb Deep Sea i AGCT. Uz liberalizaciju teretnog željezničkog prometa, efekt tih ulaganja se, ističe Vukorepa, itekako vidi.


– Usprkos krizi uzrokovanoj Covidom-19 imamo rast prometa od 15 posto u prvih pet mjeseci ove godine. Udio transporta kontejnera željeznicom u istom je periodu rastao za četrdeset posto. Na tjednoj bazi dobivamo potvrde uvođenja novih blok vlakova. Istodobno, u željeznicu se ulaže više nego ikad u novijoj povijesti. S nizinskom prugom došli smo do Karlovca, dio se već gradi, a za dio su potpisani ugovori za gradnju. Preostaje još dio od Karlovca do Škrljeva i mi ćemo do 2030., kako je najavio ministar prometa Oleg Butković, imati novu, dvotračnu prugu s visokim brzinama vlakova i višestruko većim kapacitetom prijevoza tereta. To će biti velika snaga riječkog prometnog pravca, kaže Vukorepa.


 


Sadržaj omogućuje Lučka uprava Rijeka