U Hrvatskoj je u prosjeku 40 posto smrti uzrokovano kardiovaskularnim bolestima. Dok bi osam od deset tih smrti moglo bi biti spriječeno pravovremenom intervencijom, u županijskoj specijalnoj bolnici “Thalassotherapia Opatija” na kardiološku obradu čekat ćete otprilike sedam i više mjeseci, a na fizikalnu terapiju i puno dulje. Kako i ne bi kad Županija u ovu ustanovu ulaže znatna sredstva u uređenje wellnessa i spa-relax zone, kao i u razvoj usluga anti-age i estetske medicine, umjesto u širenje kapaciteta za svoju osnovnu djelatnost – medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma.

Da je Primorsko-goranska županija svjesno odabrala put u kojem zdravstveni turizam ima prednost nad zadovoljenjem potreba vlastitih stanovnika glede osnovnih zdravstvenih usluga, očito je i iz primjera još jedne županijske zdravstvene ustanove – Lječilišta Veli Lošinj, specijaliziranog za liječenje dišnih putova, astme, alergija i psorijaze te za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

U Lječilište Veli Lošinj, Primorsko-goranska županija uložila je u proteklih deset godina preko 30 milijuna kuna proračunskog novca, od čega velik dio iz decentraliziranih sredstava, koja su zakonski namijenjena za zadovoljavanje osnovnog zdravstvenog standarda. Novci su uloženi u obnovu infrastrukture i opreme, međutim, od tih ulaganja stanovnici naše županije neće profitirati. Naime, od ukupno 150 kreveta, koliki je kapacitet ovog lječilišta, samo 30 kreveta ugovoreno je s HZZO-om. Pojednostavljeno; samo do 30 kreveta može se doći preko uputnice, sve ostalo se plaća, kao godišnji odmor u hotelu s wellnessom. Do lani je broj ugovorenih kreveta bio čak i manji – 12 od 150, iznosi Lekan.

Morena Lekan želi ulaganja u specijalne bolnice i zdravstvene ustanove usmjeriti na njihove osnovne djelatnosti, sve u cilju smanjenja lista čekanja. 

Naime, da bismo se mogli baviti zdravstvenim turizmom, pretpostavka bi trebala biti da smo prethodno riješili sve osnovne, zakonske obveze županije u kontekstu osiguranja dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, naglasila je Lekan.

Osim ovih specijaliziranih ustanova, promjene su nužne i u Domu zdravlja PGŽ, kao i u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo. Ambulante Doma zdravlja potrebno je prilagoditi osobama s invaliditetom, a potrebno je i napraviti bolji plan specijalizacija, kao i osmisliti sustav privlačenja i zadržavanja stručnog kadra, pogotovo u našem Gorskom Kotaru i na našim otocima.

Nadalje, potrebna je velika reorganizacija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, kojeg Županija svako toliko dodatno financira, ni manje ni više nego za isplatu plaća. Ukoliko takva ustanova nije u mogućnosti redovno funkcionirati i ostajati likvidna kako bi mogla isplatiti plaće, tada je očito da su potrebni nužni koraci u sanaciji i reorganizaciji, zaključuje Lekan.

Ova tridesetsedmogodišnja odvjetnica, posvećena svakodnevno radu sa ženama žrtvama nasilja kroz postupke obiteljskog i kaznenog prava, u ove četiri godine intenzivnog djelovanja u Skupštini Primorsko-goranske županije ustanovila je da tema zdravstva u Županiji mora biti prioritet broj jedan novog župana ili županice.

Važno je pridati veću pozornost tom upravnom odjelu unutar Županije. Naime, to je danas mali odjel s uvjerljivo najmanjim brojem djelatnika, a upravo iz tog odjela dolazi najveći dio županijskog proračuna. 

Nužni koraci ka razvoju pravednog i funkcionalnog sustava uključivat će i javnu objavu godišnjih izvještaja o radu i financijskih izvještaja svake županijske zdravstvene ustanove, a potom i ulazak svih tih ustanova u sustav riznice, koji ćemo također učiniti dostupnim javnosti.

Ostatak izbornog programa za mandat od 2025. do 2029. godine možete pronaći na poveznici: mozemorijeka.hr/pgz